Turski Doğuş Holding, obiteljska tvrtka Ferita Şahenka, golema je međunarodna kompanija koja zapošljava više od 29 tisuća radnika i u 120 tvrtki upravlja imovinom vrijednom 107,6 milijardi dolara. Imaju tvrtke u bankarskom, građevinskom, medijskom, turističkom, automobilskom, nekretninskom i energetskom sektoru. Odnedavno su suvlasnici triju hrvatskih marina i ne kriju ambicije da šire biznis. Točnije, sve biznise koje imaju. S Feritom Şahenkom razgovarali smo uoči Međunarodnog investicijskog foruma Invest in Croatia na kojem je sudjelovao kao panelist.
Prisutni ste u 16 zemalja. Što vas privlači u Hrvatskoj?
Za svakog investitora, lokalnog i međunarodnog, trend rasta zemlje očito je vrlo važan. Doista vjerujemo u budući napredak Hrvatske. Analiziramo zemlje s aspekta potencijalnog rasta, ali uz brojke na temelju kojih donosimo odluku na nas je utjecala transformacija i restrukturiranje zemlje i proces reformi. Nekoliko godina promatram vašu zemlju i primijetio sam mnoge promjene, a priključivanje Europskoj uniji donijet će i druge koje smo vidjeli kod ostalih zemalja koje su ušle u EU. Ako gledate Hrvatsku danas, vidite zemlju s četiri do pet milijuna ljudi, ali nakon ulaska u EU otvara vam se potencijal privlačenja i do 500 milijuna potrošača. Također, ono što se događa sa zemljama koje dođu na to šire tržište jest povjerenje koje dobivaju potencijalni ulagači; to automatski dovodi do učinka koji pogura i one ulagače koji u ovom trenutku nisu zainteresirani. Naravno, vaša zemlja ima i predivnu lokaciju, posebno morsku obalu i otoke, svi govore o potencijalu Hrvatske i treba biti vrlo ozbiljan da se ta priroda sačuva i privuku turisti, još više turista nego sada. Kad se zemlja mijenja, kreira više investicija u infrastrukturu, u autoceste, luke i aerodrome jer jednom kad ih razvije privlači više turista. To se dogodilo i u Turskoj od 80-ih do danas. Mnoge su se brojke u turizmu promijenile nakon što smo izgradili infrastrukturu. I naša je graditeljska grupa jako zainteresirana za promjene infrastrukture u zemlji. Usto, kad dođe više investicija i otvori se više poslova, prirodno je i da imate veće potrebe za energijom, a kao grupa jako smo zainteresirani za energetske projekte. Da zaokružim, mnogo je potencijala, mnogo realnih šansi i tranzita orijentiranih na Hrvatsku, a vrlo je važno i što će pridruživanje EU donijeti Hrvatskoj. Također, odnosi Turske i Hrvatske svih su ovih godina fantastični. Kao turskom investitoru, ugodno mi je u Hrvatskoj, kad dođem, ne osjećam se kao da sam negdje daleko, nego da sam dobrodošao. Strategija je naše grupe biti u vašoj prekrasnoj zemlji, ne kao projekt, nego kao dio hrvatskog biznisa, toliko dugo koliko će postojati i naša grupa. Zato radimo u vašoj zemlji i analiziramo svaku mogućnost. Za razliku od drugih tipova investitora, imamo dugoročnu perspektivu. Vidimo potencijale i prednosti, zato smo tu.
Jeste li, osim za marine, zainteresirani i za hotelski turizam?
Naravno. Ne zanima nas turizam u Hrvatskoj samo sa strane nautičkog turizma. Danas turizam mora privući ljude s mnogo razloga na neku lokaciju; ljudi nemaju mnogo vremena, pogledaju nešto, jedu brzo, uživaju brzo, žele naći mnogo na jednoj adresi. Kad govorimo o marinama, naš je san u Hrvatskoj razviti marine integrirane s hotelima, golfskim turizmom i šoping-centrima jer se u današnjem svijetu razvila nova ekonomija – ekonomija zabave. Ljudi žele kupovati, zabavljati se, provoditi vrijeme s obitelji, baviti se sportom, opustiti se, uživati u prirodi. Bilo bi fantastično imati takvu integriranu sliku turizma u vašoj zemlji. Mislim da imate jednu od najdužih obala na svijetu, otoke i sve ostalo. Posljednji put kad sam bio u Hrvatskoj, posjetio sam nekoliko otoka i dobio još širu sliku o vašoj zemlji. Što više vidimo, otvara nam se više mogućnosti. I da, da vam odgovorim, hotelski biznis, integriran s ostalim aspektima odmora, naš je cilj u vašoj divnoj zemlji.
Jeste li o tome već razgovarali s nekim, možda s Vladom?
Naša grupa postoji više od 50 godina. Mi investiramo kao kad sjednete za stol, jedete polako, polako osjećate okus i sporo probavljate. Zato se nekoliko godina koncentriramo na marine; imamo sadržaje u Šibeniku, gdje smo u srpnju postali vlasnici 76 posto marine Mandalina, koju držimo s lokalnim investitorom. Vrlo brzo postat ćemo partneri sa Zdenkom Zrilićem u dvije marine – Dalmaciji i Boriku u Zadru. Mnogo godina pokušavamo dovesti strana ulaganja u Tursku, kao što sad čini vaša zemlja, i znamo što privlači investicije. Kad ulazimo u neku zemlju, znamo kako se osjeća lokalna zajednica. Zato želimo investirati uz asistenciju lokalnih partnera, kako bismo postali dio hrvatskog društva i poslovanja. Zahvaljujući tim trima marinama imat ćemo vlasništvo nad 12 posto kapaciteta hrvatskih marina. Naša je strategija stvoriti lanac marina preko cijelog Jadrana, počevši u Hrvatskoj i završavajući ga u Turskoj, tako da svi naši klijenti, kad dođu u Zadar ili Šibenik, osjećaju istu kvalitetu usluge i imaju osjećaj da su kod kuće. Dosad smo uložili oko 35 do 40 milijuna eura u hrvatske marine, a dodatnim unapređivanjem tih pozicija uložit ćemo oko 100 milijuna eura.
Bavite se i energetikom. Kakve su vam aspiracije u tom sektoru?
Izvorno se naša grupa bavi graditeljstvom, dosad smo izgradili 18 hidrocentrala u Turskoj i Jemenu, taj posao dobro poznajemo, posebno vodeni dio. No, u posljednje vrijeme, zajedno s nekim svjetskim kompanijama čije ime sad ne želim spominjati, ulazimo u segment obnovljive energije. Danas zemlje kao što je Hrvatska, koje se bave turizmom, moraju imati energiju iz obnovljivih izvora, zelenu, čistu energiju. Očuvana priroda i čisto more hrvatske su prednosti pred konkurencijom. Zanima nas energija vjetra, solarna energija, ali i hidrocentrale, cilj nam je ulagati u obnovljivu energiju.
Jeste li zainteresirani i za buduću privatizaciju energetskog sektora u Hrvatskoj?
Da, zainteresirani smo. Da budem vrlo otvoren, u svim sektorima u kojima je naša grupa konkurentna želimo biti prisutni ovdje u Hrvatskoj.
S kojim se problemima susrećete kao investitor?
S ovim se pitanjem susrećemo u svakoj novoj zemlji. Da budem iskren, biramo zemlje koje se mijenjaju, zemlje u razvoju i restrukturiranju, one s potencijalom rasta, koje očito nemaju infrastrukturu razvijenih zemalja. Ne možete odmah imati svu tu infrastrukturu, ali imate potencijal za rast. Katkad investitor mora vagati između problema i potencijala rasta. Iz turskog iskustva znamo da se zemlje koje rastu uvijek poboljšavaju i popravljaju. Očito, kad se događa transformacija, zemlji morate dati vremena. Hrvatska ima nekoliko, neću reći problema, nego realnosti koje je Turska imala prije 15 godina. Ozbiljno ih shvaćamo, ali znamo da će se promijeniti jer vidimo "moment" promjene.
Je li vam lakše poslovati jer imate u vlasništvu banke koje mogu financijski pratiti vaše investicije? Barem onoliko koliko mogu biti izložene vlasniku.
Ne, daleko od toga. Jer, ako ste u bankarstvu, više ste ograničeni regulacijom i restrikcijama supervizije. Zbog toga što sam dioničar čak i moja kreditna kartica ima manji limit, moram staviti depozit da bih podigao novac. Nemamo nikakvih prednosti, naša bilanca i novčani tijek uvijek su pod budnim očima rejtinških agencija koje vode računa o javnoj dobrobiti. Danas vlade i međunarodni financijeri zahtijevaju da su vlasnici dovoljno jaki kako bi mogli dati podršku. Prije nekoliko godina to je bilo nevažno, a sada svi gledaju na to.
Tko su vlasnici Doğuş Holdinga?
Obitelj je glavni vlasnik grupe; dvije žene, moja majka i sestra, i ja. No, 17 posto dionica tvrtke je na burzi, pa smo istodobno i javna kompanija. Prošle su nam godine najveće akvizicije bile u Kini i u Turskoj, kupnja španjolske banke po veličini je druga transakcija u svijetu, vrijedna 2,1 milijardu dolara.
Za Tursku je pristupanje EU bolna tema. Koliko vam otežava posao činjenica da niste integrirani u EU?
Ne, ne otežava nam posao. Ekonomski smo jako integrirani, imamo trgovinske ugovore; nismo integrirani politički, nego na najteži, ekonomski način. Ako me pitate što EU znači za Tursku; to je standard, kvalifikacija za socijalne reforme... EU nam nije cilj nego sredstvo za bolje razumijevanje zemlje. U ovoj fazi prolazimo kvalifikacije za pristupanje EU, a kad ih prođemo, Turska će se pitati treba li biti u EU, a pitanje je i koja će uopće biti forma EU. Ali, turska ekonomska realnost i politička snaga velika su prednost za EU, ekonomski pokazatelji bolji su nam nego u mnogim zemljama Europe. Imamo 75 milijuna ljudi; svi se boje da će doći u EU tražiti posao, a u posljednjih godinu dana mnogi dolaze raditi u Tursku...
Bankarski sustav nije vam poljuljan u krizi...
Istina, bankarski sustav nije pogođen u krizi, imali smo težu krizu 2001. godine i Turska je napravila nevjerojatnu zadaću u bankarskom sustavu i ekonomiji, imamo uravnotežene projekte i makropokazatelje. Nijedna turska banka nije bila "toksična", Turska je prošla transformaciju i zato nije pogođena krizom. Izvozna smo zemlja i možemo biti zdravi koliko su zdravi naši klijenti. Diverzificirali smo rizik; izvozimo u Afriku, na Bliski istok, u Europu. A Europa nam je vrlo važna, iz nje dolazi mnogo investitora, izvozni smo partneri, zdravlje Europe vrlo je važno. Hrvatska također ne može rasti samo na domaćim ulaganjima, morate privući lokalne i inozemne investitore u zemlju. I još nešto – ovdje smo i zbog košarke, hrvatska je košarka u Turskoj uvijek bila gledana. Želimo privući vaše košarkaše koji su već prisutni svugdje u svijetu.
Jeste li vlasnici nekog kluba u Turskoj za koji biste ih vrbovali?
U Turskoj ne. Ali, ako nešto ne znate, angažirate onoga tko zna. A vaša zemlja ima "know how".
Zanimljivo je da ovaj članak još nije komentiran. Ma, dok Hrvatska nije imala HDZ, turci su ju iskorištavali 500 godina. Sada, kada imamo HDZ, ovaj če Turčin pobjeći glavom bez obzira za par godina, ostati će i bez novaca, pa i bez gaća. ZNA SE!