Hrvatsku može izvući samo proizvodnja. Zemlje koje su orijentirane na proizvodnju, poput Njemačke i Austrije, nisu u krizi. Proizvodnja je alfa i omega. Moramo doći do toga da ljudi počinju doživljavati proizvodnju na drugi način – kaže Igor Josip Leščić, inženjer šumarstva i direktor Drvoproizvoda d.d. iz Jastrebarskog, tvrtke u kojoj je od 1997. prošao sve faze, od proizvodnje do upravljanja.
Riječ je o tvrtki koja devedeset posto svojih proizvoda izvozi na europsko i svjetsko tržište.
– Mi radimo gotove podove koji su napravljeni uz široki spektar površinskih obrada. Naš je proizvod prepoznatljiv kao kvalitetan i modernog dizajna. Nakon što isporučimo robu, potrebna je samo montaža – objašnjava Leščić.
Drvoproizvod danas ima 125 stalno zaposlenih, većinom na neodređeno vrijeme, a polovica od svih radnika su žene.
– U administraciji, zajedno s komercijalom, imamo samo desetero ljudi – dodaje Leščić.
Drvoproizvod je, naime, poduzeće koje na izravan ili neizravan način hrani oko petsto ljudi iz Jaske, što je deset posto ukupnog stanovništva u mjestu. Usto, poduzeće redovito plaća poreze i plaća radničke doprinose. Riječ je o tvrtki koja ima 40 milijuna kuna prihoda godišnje.
Društvo je prije bilo vezano za talijansko i jugoslavensko tržište, međutim, sad im je tržište Njemačka, Austrija, Francuska, Engleska, Švicarska i, što je važno, otvoreno im je japansko tržište. Dok nije izbila kriza, Drvoproizvod d.d. dosta je izvozio u Rusiju. Direktor Leščić kaže da je izvoznicima i proizvođačima ulaskom Hrvatske u EU olakšano poslovanje, uglavnom zbog manje količine dokumentacije i komplikacija u vezi s prijevozom proizvoda i carine.
– Nije više potrebna gomila dokumenata. Imam osjećaj da od ulaska Hrvatske u EU potencijalni kupci puno lakše dolaze kod nas – kaže Leščić.
Pa ipak, ulazak Hrvatske u EU nije glavni razlog uspjeha jaskanskog Drvoproizvoda.
Tajna je uspjeha, dakako, ulaganje u tehnologiju i znanje, što završava dobrim proizvodima.
– Svake godine u nove strojeve ulažemo nekoliko milijuna kuna. U posljednjih pet godina u Drvoproizvodu je, primjerice, promijenjeno 80 posto strojeva. Nakon što smo, recimo, nabavili guljač kore, povećali smo kapacitet sto posto. Prije smo pilili 25 kubika trupaca u smjeni, a sada pilimo 50 kubika u smjeni. Imamo kompletno grijanje na biomasu, a od ostataka biomase proizvodimo brikete. Devedeset posto briketa izvozimo. Sada razmišljamo i o proizvodnji struje na biomasu. Ne treba biti pametan, nego pratiti što drugi rade – mudro zaključuje Leščić.
Najnovije ulaganje Drvoproizvoda gradnja je sušare od 350 tisuća eura. Tako sad u Drvoproizvodu imaju kapacitete za sušenje 1200 kubika drvene građe. Sve se vodi kompjutorski, a sušare su povezane sa Šumarskim fakultetom i dobavljačem opreme u Italiji.
– Mi imamo na dnevnoj bazi našu kontrolu, kontrolu dobavljača i osobe na Šumarskom fakultetu – dodaje Leščić.
Riječ je o ozbiljnom poslu u kojem Drvoproizvod, ako želi poštovati narudžbe, svakog dana mora imati 2,5 tisuća kubika drvnih elemenata na zalihi, od sirovih dasaka do suhe robe.
– Dnevno, ovisno o kvaliteti robe, u dvije smjene proizvedemo 30-40 kubika elemenata za podove – govori Leščić o krajnjem rezultatu.
Poštovanje rokova
Osim u tehnologiju, važno je ulaganje u znanje. Stoga Drvoproizvod stipendira nadarene studente i usko surađuje sa Šumarskim fakultetom.
– Stipendirano kvalitetne studente. Sa Šumarskim fakultetom, drvnotehnološkim odsjekom, pokušavamo implementirati znanje. Moramo surađivati, ima puno prostora za napredak, ali cjeloživotno učenje je najvažnije. Poznavanje jezika je vrlo važno. Usto, tržište nas mnogo čemu nauči, učimo putem reklamacije, na sajmovima itd. – kaže Leščić naglašavajući još neke razloge uspjeha Drvoproizvoda.
Riječ je o prilagodljivosti i poštovanju rokova. Prilagodljivost znači da proizvođač mora pravodobno reagirati i promijeniti proizvode. Nekad je, primjerice, Drvoproizvod najviše proizvodio lamperiju i parkete, a kad su vidjeli da takvo tržište ne može više rasti, onda su se odlučili finalizirali proizvode.
– Sada imamo gotove podove kojima više ne treba dodatna završna dorada – kaže Leščić.
– Osim kvalitete, važan je i rok isporuke. Danas ne možete sebi dopustiti da na mail ne odgovorite najkasnije u roku od 24 sata. Stranca ne zanima je li vam se pokvario stroj. Zato imamo takvu unutarnju organizaciju tvrtke da svaki kvar možemo ukloniti u najbržem mogućem roku. Izravno smo elektronički povezani s proizvođačima i dobavljačima opreme. Oni odmah vide o čemu je riječ, nakon čega odmah šalju svoje službe – dodaje Leščić.
No, najveći problem s kojim se Drvoproizvod sada susreće jest repromaterijal, sirovine, hrastovi trupci koje kupuju od Hrvatskih šuma kao glavnog dobavljača.
– Količine sirovine koje su ugovorene s Hrvatskim šumama nisu dostatne za našu proizvodnju, to je problem. Imamo obećanje Hrvatskih šuma da će se tijekom veljače i ožujka raditi na reprogramu ugovorenih količina. Oni će obaviti kontrolu određenih poslovnih subjekata koji ne plaćaju obveze prema njima. Dobili smo obećanje da bi se neke količine sirovine preusmjerile prema nama jer radimo finalni proizvod i ispunjavamo financijske obveze prema Hrvatskim šumama – objašnjava Leščić te dodaje:
– Ne tražimo ništa ispod cijene, nego nam je važno imati dovoljnu količinu sirovine da bismo mogli razvijati proizvodnju.
S obzirom na nedostatak sirovine za izradu finalnog proizvoda, nameće se pitanje zbog čega se onda iz Hrvatske izvozi sirova drvena građa u obliku trupaca.
– Treba apsolutno zabraniti izvoziti trupce. Izvoziti sirovinu a ne oplemeniti taj trupac grijeh je, nešto najlošije što se Hrvatskoj događa. Treba obaviti strogu kontrolu svakog kamiona i na granici i na carini te ne dopustiti izvoz – kategoričan je Leščić. No, u izvozu je trupaca ekstraprofit pa je teško stati zloporabama u izvozu vrijedne sirovine iz Hrvatske.
Jedan od razloga uspjeha Drvoproizvoda d.d. jest, dakako, i u dobiti koja stimulira dioničare.
– Uvijek je osnovni cilj proizvodnje dobit, ali nije cilj dobit uz nezadovoljne radnike. Mi imamo vrlo razvijenu socijalnu svijest. Osim zapošljavanja lokalnog stanovništva, pomažemo vatrogascima, sportskim društvima... Mala smo sredina i svi se poznajemo – kaže Leščić o društvu koje uspješno vodi i u kojem je dioničar.
Društvo, nakon obveznih godišnjih ulaganja, redovito isplaćuje dividende. Drvoproizvod d.d. ima šezdeset dioničara, nitko nije većinski vlasnik, a nekoliko osoba ima oko 15 posto dionica.
Branša s potencijalom
– Manje-više svi su veći dioničari uključeni u rad tvrtke, ja sam izravno zaposlen, a drugi dioničari su kroz Nadzorni odbor upoznati sa svim investicijama i svime što se događa u tvrtki – kaže Leščić.
Hrvatska je jedan od najvećih neto izvoznika u drvnoj industriji. Prošle godine iz Hrvatske je izvezeno više od milijardu dolara proizvoda, poluproizvoda i sirovine od drveta.
–Mi smo branša koja ima potencijala, sve tvrtke koje sada rade imaju budućnost. Ima puno firmi koje su propale, a neke su u predstečaju. Tržište za nas koji radimo postoji, naš proizvod je prepoznat u svijetu kod velikih kupaca. U hrvatskoj drvnoj industriji parketi i podovi su najpoznatiji proizvod u inozemstvu – objašnjava Leščić.
Na žalost, hrvatski proizvođači prodaju svoje proizvode izravno trgovačkim lancima. Naši proizvođači nisu organizirani niti su im proizvodi brendirani tako da dođu do krajnjeg potrošača kao hrvatski brend.
– Prodajemo podove, na primjer, Japancima, ali ne možemo imati svoju etiketu. Na etiketama piše da je riječ o uvoznoj robi koja je došla iz EU. Made in Croatia krajnjem kupcu ne znači puno. Radimo za njih pod njihovim brendom.
Kvadrat hrvatskih podova i parketa na europskom i svjetskom tržištu stoji od 30 pa čak do 60 eura i tražen je proizvod u svijetu.
>> Hrvatski parket tražen na svjetskom tržištu
Golube moraš znati da ovo nije ŠUMAR nego gazda pilane,ako netko stane kod klade nemora značiti da se razumije u šumu važno da dobro proda proizvod i da radnici odnosno radnice prime svoj novac za svoj rad, a drvoproizvod je od nekada bila firma dosta poštena još kad sam ja vozio klade na pilanu davnih 80 godina.