Sberbank, koji od Agrokora potražuje oko 1,1 milijardu eura, i u Londonu u arbitražnom procesu u kojem Agrokor traži priznavanje lex Agrokor žestoko protestira protiv roll-up kredita tvrdeći da je aranžmanom privilegiran jedan dio vjerovnika. Domaći bankari koji su u roll-up modelu sudjelovali u njemu ne vide nikakvih nezakonitosti ,dok je predsjednik uprave PBZ-a u odlasku Božo Prka otvoreno rekao da je “elaboracija tog problema vrlo kompleksna upravo zato što taj institut hrvatsko obvezno pravo nije poznavalo pa se stvara jedan hibrid” naglašavajući pritom da njegova banka nije sudjelovala u tom aranžmanu.
– Svatko brani svoju poziciju, tako i banke koje su to financiranje osporavale – kazao je Prka, dok su njegovi kolege Marko Remenar iz Zagrebačke banke i čelnik Erste banke Christoph Schoefboeck tvrdili da su proveli dubinske pravne analize prije nego što su se odlučili sudjelovati u aranžmanu zbog kojeg Rusi prozivaju izvanrednog povjerenika Antu Ramljaka. Zanimljivo je i da bankari peru ruke od odgovornosti za mjenice pa je Schoefboeck na upit novinara o odgovornosti banke za takve aranžmane rekao da su “sto posto sigurni da je to apsolutno korektno”, dok Remenar nije htio komentirati temu. Prka je pak istaknuo da su “minorno sudjelovali u neizravnom otkupu mjenica pa ga to ne brine”. To su poruke koje bankari šalju javnosti uvjeravajući da je sve pod kontrolom, dok se unutar bankarskih kuća diskriminira poduzetnike koji su radili s Agrokorom, pa čak i zaposlenike njihovih tvrtki. Dobavljačima koji zbrajaju gubitke zbog krize u Agrokoru banke su, kažu, dodatno zagorčale poslovanje opreznijm odobravanjem kredita. Nakon što je već jasno da će otpisi u nagodbi biti veliki, najmanje 30 posto, neki od poduzetnika kažu da im stižu upozorenja da bi za postojeće kredite banke od njih mogle zatražiti dodatne instrumente osiguranja. Slučaj Agrokor odražava se i na privatne osobe pa nam se tako javila jedna osoba koja nije mogla dobiti stambeni kredit jer radi u tvrtki koja je vezana za Agrokor uz objašnjenje da postoji rizik poslovanja te tvrtke u budućnosti.
Pitaju se zato mnogi zašto država nije u zakon ugradila sistemski rizik i za tvrtke povezane s Agrokorom kako ne bi imale problem s mogućim nedostatkom likvidnosti, što bi onda moglo ugroziti domaće gospodarstvo koje se zakonom htjelo spasiti. Moglo bi se, naime, dogoditi da će nam to uskoro biti važniji problem od onoga gdje je i hoće li Todorić biti uhićen. Zato bi država morala napraviti neki potez. HNB tu, naravno, ne može ništa učiniti jer poslovne banke vode vlastitu politiku kreditiranja.
Hrvatska prodana bjelosvjetskim hohštaplerima čiji su predstavnici banke