Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), proizvodnja kravljeg mlijeka u Hrvatskoj pala je vrtoglavih 19,8% u lanjskoj godini, ovčjeg 24,5, a kozjeg za 16,6%. Kravljeg mlijeka, naime, proizvedeno je 406,9 milijuna litara, ovčjeg 4,3 milijuna, a kozjeg mlijeka 5,4 milijuna litara. Računaju li se pak količine koje su isporučene mljekarama, Tržišno informacijski centar Ministarstva poljoprivrede (TISUP) bilježi pad otkupa kravljeg mlijeka za 7,02%, na 377 milijuna litara, u odnosu na 2022. kad je isporučeno/otkupljeno 405,4 milijuna litara.
Kako bilo, vodili se strašnijom računicom (koja se temelji na procjenema/anketama DZS-a i mnogi je iz sektora osporavaju) ili ovom nešto umjerenijom (temeljenoj na stvarnoj računici), jasno je da se mljekarski sektor u Hrvatskoj i dalje strmoglavljuje. Državna statistika govori kako se pretpristupne 2012. godine u Hrvatskoj proizvelo čak 786 milijuna litara mlijeka, a već od iduće godine ta brojka rapidno pada, prvo na 696,1 milijun litara, 2018. smo već pali ispod 600 milijuna litara, preklani na svega 507, a lani za dodatnih 100 milijuna litara, što je rekordan pad. K tome, 2012. imali smo u Hrvatskoj 180.555 krava muzara, 2013. 168 tisuća, da bi 2021. taj broj pao na 102.333 grla, u 2022. na 79 tisuća, a lani na 74 tisuće.
U prvoj godini članstva RH u EU više od 12.600 farmera isporučivalo je mlijeko mljekarama, no kako se iz godine u godinu sve više farmi zatvaralo, a krave završavale u klaonici, već 2018. taj se broj i više nego prepolovio na 5661. Godinu kasnije nestalo je još oko 700 farmi, 2020. ih je bilo 4848, za još 700 manje u 2021., iduće godine opstalo ih je 3479, a lani svega 2939., s time da se isporuka po isporučitelju cijelo vrijeme povećavala – s početnog prosjeka od oko 28,5 tisuća litara na 128,3 tisuće u lanjskoj godini, izračunali su iz Croatiastočara.
Isto tako, rasla je i proizvodnja mlijeka po kravi, s oko 3750 na oko 6500 litara. Mljekare u pravilu otkupljuju oko 80% ukupne hrvatske proizvodnje godišnje. Otkupna cijena mlijeka lani je u Hrvatskoj rasla 17% u odnosu na godinu ranije, a gleda li se prosjek EU – tamo je otkupna cijena u 2023. bila 6% niža nego u 2022.
VEZANI ČLANCI:
Prema zadnji podacima za ovu godinu, do travnja je u Hrvatskoj od farmera utkupljeno 1% manje mlijeka nego u istom razdoblju lanjske godine. Tek je u travnju isporučena količina porasla za 2%. Prvih 10 otkupljivača u ovoj godini otkupilo je istu količinu mlijeka u odnosu na prošlu godinu dok je preostalih 16 otkupilo 35% manje mlijeka, podaci su Croatistočara.
Igor Rešetar, predsjednik Odbora za mljekarstvo Hrvatske poljoprivredne komore (HPK), kaže kako moramo povećati proizvodnu mlijeka u Hrvatskoj, a da bismo to uspjeli, trebamo povećati i broj krava, odnosno resurse na samim farmama koji podrazumijevaju i povećanje količina hrane. Hrana se pak proizvodi na poljoprivrednom zemljištu, što znači, ako se prema Programu razvoja sektora mljekarstva RH do 2030. planira povećati ukupna proizvodnja mlijeka za 20% na oko 700 farmi te broj krava za 30.000 grla – farmerima treba i dodatnih 30.000 hektara zemlje.
– Trebaju nam krave, poljoprivredno zemljište i dovoljno novca da se farme naprave kao tehnološke cjeline. Ne treba tu puno mudrovanja – napominje Rešetar. Dodaje kako sigurno nije interes da se pomogne pet farmi, a da sve ostale propadnu, nego da se svima podjednako omogući povećanje proizvodnje.
Prema programu je po kravi predviđeno ulaganje od 5,5 do 6 tisuća eura, ali to danas, na žalost, nije dovoljno, objašnjava naš sugovornik te dodaje kako se mljekare prema zakonu o poljoprivrednom zemljištu stalno ograničava i pri dodjeli državne poljoprivredne zemlje. Svinjogojac se već nakon tri mjeseca tovljenja svinja može javiti na natječaj s obrazloženjem da mu nedostaje hrane za njih, odnosno zemlje, dok mljekar ne može hraniti kravu tri mjeseca pa devet mjeseci ne.
U programu, kojim se do 2030. predviđa povećanje populacije krava, koza i ovaca u proizvodnji mlijeka – kravljeg mlijeka na oko 630 milijuna litara, ovčjeg 8,4 milijuna litara, a kozjeg 11,2 milijuna litara – sve je, tvrdi Rešetar, dobro napisano, samo su brojke 'zalutale'. Njih treba revidirati jer na predviđenih 592,5 milijuna eura u tom roku nedostaje još najmanje 50% dodatnih sredstava. Toliko novca bi bilo dovoljno prije 4-5 godina, kad se pisao program, no sve je, dodaje, u međuvremenu poskupjelo.
VEZANI ČLANCI:
– Novi ministar-menadžer sve probleme mljekarskog sektora mogao bi u dva dana pohvatati. Prva godina provođenja trebala je biti 2023., a mi lani nismo ništa napravili, dok je za 2024. osigurano svega 10 milijuna eura. Stoga je neizvjesno hoće li se program do 2030. i ostvariti, no ako i bude, 2032. moramo krenuti u realizaciju zacrtanih planova, a ne razmišljati i sve počinjati ispočetka. Moja preporuka je da se u programu razvoja mljekarstva do 2030. samo revidiraju brojke – upozorava Rešetar. Planirani jedinični iznosi za prvotelke od 342 eura po grlu, te za krave u proizvodnji mlijeka od 247 eura danas su premali.
U Hrvatskoj trenutačno s vlastitom proizvodnjom nismo samodostatni ni 40%, a ona i dalje pada. S druge strane, države poput Poljske, Mađarske, Češke i drugih i dalje imaju jeftinih viškova, koji završavaju na našem tržištu. No kako se mlijeku u tim zemljama sve više daje dodana vrijednost, kroz ekološku proizvodnju, dobrobit životinja, manji sadržaj laktoze..., i ono postaje sve skuplje – te je pitanje koliko ćemo mlijeko, dopusti li se dalje urušavanje domaće proizvodnje, plaćati u ne tako skoroj budućnosti.
Od novoga ministra poljoprivrede Josipa Dabre očekuje se tako puno, i ne samo na području stočarstva. A dok se kod nas iznova mijenjaju zakoni poput onoga o poljoprivrednom zemljištu – koji će ponovno u izmjene – a neobrađena zemlja čeka, farme u drugim EU državama daleko su već odmakle s modernizacijom te s poboljšanjem konkurentnosti zahvaljujući stručnim službama koje su im bile dostupne na terenu. Jedna od najvažnijih stvari koja je zapadnoeuropske proizvođače mlijeka učinila konkurentnijim je diverzifikacija prihoda na njihovim gospodarstvima jer su započeli proizvodnju električne energije kroz bioplinska postrojenja, solarne elektrane na krovovima farmi te instalirali vlastite vjetroelektrane, kažu hrvatski stočari. No u nas je sve to, reklo bi se, još uvijek u povojima. Pritom je mala utjeha činjenica, koju mjerodavni nerijetko ističu – a to je da nam je čak 97% proizvedenog mlijeka u kategoriji najviše kvalitete.
FOTO Znate li koje je najdulje selo u Hrvatskoj? 'Idem k susjedu tamo može značiti i nekoliko kilometara'
DP je popusio gotovo sve sto je proklamirao da nece dopustiti. ajde sada da vidimo jos kako ce ih skuriti na poljoprivredi i onda bih ponovi izjavu kolokausic ao ovom narodu. nema pomoci ovcama!