U posljednjih 28 godina Hrvatske željeznice vodilo je čak 25 uprava, u istom razdoblju iz željezničkog je sustava otišlo 29.525 radnika, a iz novca predviđenog u Prometnoj strategiji 1999.-2000. potrošeno je samo 10 posto za investicije u željezničku infrastrukturu, a 84 posto u cestovnu.
Te je podatke iznio predsjednik nevladine udruge Savez za željeznicu Zoran Maršić na tribini “Kakvu željeznicu trebamo”, održanoj jučer u Zagrebu u organizaciji Saveza, Hrvatske udruge poslodavaca i Hrvatske gospodarske komore.
Dugo putovanje vlakom
Željeznica sad zapošljava nešto manje od 11.000 ljudi, a Maršić je naveo i da je u Europi udio željeznica u putničkom prijevozu veći od osam posto, a u Hrvatskoj samo tri posto, te da je u EU udio željeznice u ukupnom teretnom prijevozu veći od 28 posto, a u Hrvatskoj oko 17 posto. Upozorio je i da je cilj EU da se do 2050. barem 50 posto robe i ljudi prevozi željeznicom.
Državna tajnica za promet u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Nikolina Brnjac iznijela je, među ostalim, podatke o trajanju putovanja željeznicom, autobusom i automobilom. Tako, primjerice, putovanje od Zagreba do Splita vlakom traje 360 minuta, autobusom 300 minuta, a automobilom 270 minuta. Ona je pak upozorila na slabu realizaciju planiranih investicija u željeznicu te na njihovo nerealno planiranje. Navela je podatak da je prema Nacionalnom programu željezničke infrastrukture 2016.-2020. bilo planirano 17 milijardi kuna ulaganja.
U 2016. i 2017. realizirano je samo 800 milijuna kuna investicija, a plan za te dvije godine bio je šest milijardi kuna. Stoga je Ministarstvo krenulo u reviziju tog programa, kao i u proces donošenja novog za razdoblje 2020.-2025. Restrukturiranje željezničkog sektora u Hrvatskoj traje od 1995., a ekonomski analitičar dr. Anto Bajo poručio je da nakon 27 godina postojanja države Hrvatske Vlada mora uzeti željeznicu kao prioritet te smanjiti subvencije, poboljšati upravljanje imovinom, odabrati kompetentne kadrove za vođenje društava. Poručio je i da veći dio novca za investicije treba povlačiti iz fondova EU i umjesto novih zajmova za ceste, novac treba usmjeriti u željezničke strateške pravce.
Kadrovska politika
Kao dvije ključne točke za uspješnu reorganizaciju i smjer u kojem bi nova faza restrukturiranja trebala ići istaknuo je kadrovsku politiku i stabiliziranje željezničkih društava.
