Uskoro će u devetmilijunskoj Austriji predsjednički izbori. Točnije 9. listopada. Međutim, čak 1,4 milijuna stanovnika starijih od 16 godina, iako bi po starosnoj dobi mogli, ne smiju glasati. Zašto nemaju pravo glasa, pitaju mnogi?
Problem, i to sve veći i veći, je da čak 18 posto osoba starijih od 16 godina odnosno “zrelih” za izlazak na birališta, ne smije glasati jer nema austrijsko državljanstvo. Prije 20-tak godina bilo ih je “tek” 580.000, pokazuju statistički podaci. Dakle, austrijsko ne-biračko tijelo povećalo se je za više nego dvostruko, što je sve veći problem, tvrde domaći stručnjaci. Kod općih austrijskih izbora 2019. godine bilo je 4.000 manje građana s pravom glasa nego 2017. godine i 2016. kada su bili predsjednički izbori. Najviše tzv. nebirača ima u austrijskim gradovima i na Zapadu Austrije.
Prema podacima koje je austrijski državni Zavod za statistiku “Statistik Austria” dao domaćoj Novinskoj agenciji APA, u Innsbrucku i Salzburgu čak 30 posto građana starijih od 16 godina nema pravo glasa jer ne posjeduje austrijsku putovnicu. U gradovima Linzu i Grazu njih četvrtina, a u Beču negdje oko trećine Bečana ne smije na izbore. U nekim od bečkih općina svaka četvrta osoba starija od 16 godina, od njih deset, nema austrijsko državljanstvo, iako ima stalno prebivalište u austrijskom glavnom gradu, u kojem živi relativno veliki broj stranih doseljenika. Dakle, Beč, Innsbruck i Salzburg su gradovi s rekordnim brojem osoba bez prava glasa, ističu austrijski mediji.
Sve to, kako navode stručnjaci, “mogući je ventil nezadovoljstva” kod dijela austrijskog stanovništva, koje bi s obzirom na starosnu dob moglo biti dio biračkog tijela, ali to nije zbog prepreke koja se zove austrijsko državljanstvo, do kojega nije baš lako doći u ovoj alpskoj zemlji.
Poznati austrijski politolog i analitičar Peter Filzmaier, i sam svjestan nezavidne situacije što se tiče prava glasa i izlaska na izbore, je rekao kako si može zamisliti reformu na tom području, ali da savjetuje da se raspravu ne započinje i drži ju se “što dalje od bilo kojih izbora”. Međutim rasprave su se već vodile, pa potom utihnule. Prijedlog je bio da bi osobama koje već dugo godina žive u Austriji, iako nemaju austrijsko državljanstvo, “tamo gdje stanuju, njihovo stalno prebivalište uzimalo u obzir u zamjenu za državljanstvo” kako bi mogli izaći na izbore.
Sadašnji austrijski predsjednik Alexander Van der Bellen (78), koji upravo skuplja potpise za kandidaturu za još jedan šestogodišnji predsjednički mandat je još u svibnju ove godine načeo ovu osjetljivu temu dodjele austrijskog državljanstva, zatraživši da se znatno olakša put do njegovog stjecanja. Nakon toga odmah su se oglasili ne samo krajnje desni “slobodnjaci” (FPÖ) nego i vladajući “narodnjaci” (ÖVP), suprotstavivši se tom predsjednikovom prijedlogu. Jedni jer baš ne vole strance, a drugi jer smatraju da je državljanstvo “najveće austrijsko dobro”, koje se mora zaslužiti primjernim životom u ovoj alpskoj zemlji.
VIDEO Koji stranci najviše žele doći u EU: Zbog posla, najviše stranaca primila Poljska
