Ljubav prema životinjama pretočena u hobi koji sve više prerasta u ozbiljan posao. Tako bi se u najkraćem moglo opisati ono što na svom obiteljskom gospodarstvu danas radi i gradi bjelovarski poduzetnik Danijel Platiša ostvarujući osnovnu ideju vodilju o proizvodnji zdrave domaće hrane. -Želio sam nekako nastaviti ono što je započeo moj pokojni otac, ali ujedno i stvoriti imanje koje će se razlikovati od drugih -s osmijehom na licu ističe Platiša ne skrivajući zadovoljstvo što mu imanje sve više liči na svojevrsnu izložbu malih i egzotičnih životinja na otvorenom.
Država potiče uzgoj
Na parceli od desetak hektara smještenoj uz sjevernu bjelovarsku obilaznicu Platiša primarno uzgaja više domaćih vrsta peradi izvornih autohtonih pasmina i kuniće. No, tu su još i egzotični nandu nojevi i perlinke, egzotične vrste golubova i papagaja, mini svinje pasmine Minnesota koje se smatraju najmanjim svinjama na svijetu te mali i simpatični pony konji. Ipak najveću prepoznatljivost stekao je kao jedan od danas najvećih uzgajivača poznate Hrvatice, autohtone domaće kokoši, pasmine koja je posljednjih godina sve popularnije među domaćim uzgajivačima.
- Danas sve više ljudi traži pravu domaću hranu, domaći proizvod dobiven iz domaćeg uzgoja i zato sam prije pet godina nakon što je konačno priznat standard za koku Hrvaticu intenzivnije krenuo s uzgojem te naše izvorne pasmine - pojašnjava Platiša otkrivajući da i država subvencionira ovu vrstu proizvodnje. Po jednom jatu za koje propisuje uvjete držanja država isplaćuje po 500 kuna godišnje.
Europa prepoznala trud
Na svom imanju Platiša danas ima devet registriranih jata i po tome je jedan od najvećih uzgajivača u Hrvatskoj, a trud koji ulaže prepoznali su i u Europi. Naime, lani na europskoj izložbi u Leipzigu dobio je posebnu nagradu za promicanje te hrvatske autohtone pasmine. Koka Hrvatica, kaže, cijenjena je zbog solidne nesivosti kvalitetnih jaja, ali i kvalitetnog mesa. Jaja koke Hrvatice, prema Platišinim riječima, danas su na tržištu posebno cijenjena.
- Jaja na tržištu dostižu cijenu i do dvije kune, a potražnja je sve veća tako da nema nikakvih problema s plasmanom - ističe zadovoljno dodajući da je cijena i potražnja takva prije svega jer sve više ljudi uviđa razliku u kvaliteti između jaja koja stižu iz klasičnih peradarskih farmi i ovih iz uzgoja na otvorenom prostoru. Upravo zbog te potražnje nedavno je krenuo i s probnim uzgojem domaćih patki i gusaka na otvorenom. No, njegov krajnji cilj, kako otkriva, nije samo proizvodnja zdrave domaće hrane, nego od svog po mnogo čemu neobičnog imanja želi stvoriti edukativno dvorište.
- To ne bi bio zoološki vrt, ali želja mi je stvoriti takve uvjete da ovdje dolaze djeca iz grada koja bi u prirodnom ambijentu mogla vidjeti i upoznati mnoge domaće životinje - ističe Platiša.
>> Znanstvenici otkrili pernate dinosaure zvane 'kokoši iz pakla'
