O političkom dogovoru Hrvatske i BiH ovisi kako će izgledati prometno povezivanje Hrvatske s njezinim krajnjim jugom nakon što uđemo u Europsku uniju.
Pitanje je hoćemo li od Zagreba do Dubrovnika voziti bez stajanja (osim na benzinskoj crpki ili na kavi) ili ćemo na tome putu dva puta prelaziti državnu granicu i stroge kontrole koje vrijede za schengenski režim.
>> Prometni koridor iznad Neuma
Pouka iz hladnog rata
Zasad se izglednim čini gradnja 18 kilometara duge (kroz BiH bi išlo 6 kilometara) zatvorene autoceste (ili brze ceste) koja bi obilazila Neum. Cestovni koridor, ako BiH na njega pristane, povezivao bi krajnji hrvatski jug s ostatkom zemlje. Na toj cesti ne bi se moglo zaustavljati niti bi se s nje silazilo.
U prvom intervjuu nakon preuzimanja vlasti premijer Zoran Milanović rekao je da neće biti ništa od gradnje pelješkog mosta. Iako bi most riješio problem teritorijalnog diskontinuiteta, premijer je nedvosmisleno poručio da za taj projekt nemamo ekonomskih mogućnosti. Milanović je pritom najavio političko rješavanje problema. Odbacujući nemogućnost dogovora s BiH, Milanović je rekao da se čak i u doba hladnog rata uspostavio cestovni koridor do Berlina.
Novoimenovani ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić gradnju zatvorenog cestovnog koridora iza Neuma, kroz teritorij BiH, najavio je kao svoj prvi ministarski projekt. Kako bi on konkretno izgledao, moglo bi se saznati već za desetak dana. Naime, Hajdaš Dončić će se 3. svibnja u Zagrebu sastati sa svojim kolegom iz BiH, ministrom komunikacija i prometa u Vijeću ministara BiH Damirom Hadžićem.
Prema izvoru iz Ureda predsjednika (predsjednik Ivo Josipović je već dulje angažiran u rješavanju tog prometnog problema) dogovor s BiH ne bi trebao biti upitan. U svim državničkim razgovorima i susretima koji su se vodili u posljednje vrijeme potpuno je neupitno kako je rješavanje prometnog povezivanja u interesu obje zemlje. Jedini problem koji bi se tu stvarno mogao otvoriti odnosi se na financiranje gradnje ceste. Zato, kažu u Uredu predsjednika, Hrvatska treba biti mudra i potruditi se da kao članica EU izvuče što više sredstava iz fondova EU za prometno povezivanje svog juga.
Europski režim
Politički optimizam u tolikoj mjeri ne dijele u Carinskoj upravi. Oni situaciju promatraju s praktične strane. Dok se ne sagradi cesta, morat će se organizirati europski režim kontrole granice na kratkom pojasu gdje cesta izlazi iz Hrvatske i opet ulazi u nju. To će biti posebno zahtjevno za kontrolu prijevoza robe koja je pod posebnim režimom kao što je, primjerice, stoka.
Za nju će se, dok se ne sagradi cestovni koridor, morati organizirati trajektni prijevoz jer je to jedini način da se ne izlazi iz teritorija Republike Hrvatske.
Graditi autocestu kroz drugu drzavu je bacen novac.Ako nema novaca za Peljeski most na toj relaciji od Kleka na Peljesac pistupacna cesta je vec trasirana i treba samo naciniti pristup za pristaniste trajekata . Rjesenje nebi bilo tako skupo akupo a i brodogradnja bi dobila posao za 2 – 3 trajekta ,koja se uvijek mogu kasnije upotrijebiti na drugim potrebnim linijama i taj novac nije bacen uzaludno a odgovarao bi sengenskim uvjetima. Dali maut za trajekte ili za mostarinu isto igra svoju ulogu,barem tako dugo dok se most ne sagradi. Peljesac nebi smio bitti „ slijepo crijevo „ Hrvatske , jer je turisticki biser koji stoji neiskoristen prema svojim mogucnostima. Obala mu je duza nego Istarska rivjera a turisticka sezona je 1 do 2 mjeseca duza na jugu nego na sjeveru Hrvatske .