Nemamo soli ni za posoliti jaje, kaže Svetan Pejić, član uprave Solane Ston, gdje bazeni soli ovih dana izgledaju kao da su tek napunjeni morem. Umjesto bjeline, koja u ovom dijelu godine zna biti i bolna za oči, s polja razvodnjenih kišnicom ove se godine, sad je već posve sigurno, neće ubrati ni grama soli. Zadnji put berba je zakazala prije gotovo 50 godina, a da bi se ovogodišnja spasila, trebao bi im mjesec i pol sunca i suše, što je nemoguće, objašnjava Pejić, dok se Ston i jučer kupao u kišnim kapima, a radnici, koji od proljeća uzaludno rade na bazenima, plakali u sebi. Srećom pa od lani imaju konzumne soli na zalihama i – na nesreću – 2500 tona industrijske, za koju država ni lani nije marila, nego je uvozila sol za posipanje cesta iz Tunisa, Alžira i Maroka.
Opet preklanjske jabuke
Štete zbrajaju i u Solani Pag te ističu kako je u lanjskom srpnju, ključnom mjesecu za proizvodnju soli, palo manje od dvije, preklani pet, a ove godine čak 305 litara kiše po četvornome metru bazena. A to je samo dio agonije koju proizvođači u tvornici pod vedrim nebom proživljavaju posljednjih mjeseci.
– Zbog ekstremnih kiša i vlage sve je stradalo. Urodi salate, kupusa, zelja... i više su nego prepolovljeni, a kako su niže kvalitete zbog razvoja raznih bolesti poput plamenjače ili botritisa, teško ih je i plasirati na tržište – kaže zagrebački povrćar Stjepan Horvat, čije je njiva između Žitnjaka i Petruševca i jučer, tko zna koji put ove godine, plivala pod vodom. Tona domaćeg više ili manje ionako ništa ne znači kad od ulaska u EU ionako plivamo u visokosubvencioniranim europskim viškovima upitne kvalitete, objašnjava on.
– Uvoznici su najsretniji kad šleperima mogu otići preko granice, isprazniti tamošnje hladnjače i uvesti jeftino smeće, kojega se drugi rješavaju. No nije EU nama kriv, nego domaći ''igrači'' koji takvu robu, dobivenu zabadava, prodaju na svojim policama, a našu otkupe u bescjenje i skupo plasiraju van – tvrdi Horvat, ogorčen što država i dalje ne poduzima ništa kako bi zaštitila domaću proizvodnju i uredila tržište. Slično kaže i predsjednik Zajednice udruga proizvođača povrća Zlatko Zagorec, ističući kako je domaća kvaliteta, i uz vremenske nepogode, ostala neupitna. No hrvatski potrošači, čini se, opet troše upitnu uvoznu robu poput jabuka iz Poljske, Italije, Slovenije iz preklanjske berbe, jer su se tamo trebale isprazniti hladnjače za novu berbu, i prodaju ih za samo 14 eurocenti za kilogram, tvrdi voćar Frane Ivković.
Situacija nikad gora
– Stanje na tržištu nikad nije bilo gore. Urod krušaka i jabuka ponegdje je zbog vode manji od 30 do 50%, a kako se trgovci još više okreću uvozu, nisu ni zainteresirani za domaću berbu ili za nju nude manje od kune – kaže Ivković. A tek se čekaju viškovi koji će nas zatrpati nakon embarga Europi iz Rusije.
– U ovom trenutku teško da ijedan hrvatski poljoprivrednik vidi neko svjetlo iz tunela – kaže Horvat, a svjetla ni sunca ovih dana ne vide previše ni u Meteo-infu. I klimatološka jesen jučer je počela s kišom, poplavama, olujama koje su pogodile Zagreb i dobar dio RH, a i nastavit će se čitavog tjedna, s tek nešto povremenog razvedravanja u srijedu, doznajemo od meteorologinje Maje Bubalo.
Nakon što su u svibnju prognozirali dugo, vruće i sušno ljeto, nitko od meteorologa više ne istrčava s dugoročnijim prognozama za jesen.
>>'Tužit ćemo meteoteroriste. Glavni su krivci za lošu turističku sezonu!'
>>Američki producent: Koja matematika! 200 posto više od ničega je – ništa
>>Lorencin: Turistima iz dalekih krajeva 'sunce i more' nisu glavni cilj
manje turista, manje nocenja, a ministar govori o plusevima.