Prema nacrtu novog Statuta HDZ-a, unutarstranački izbori za nacionalna tijela stranke (vodstvo i predsjednika) održavaju se najkasnije mjesec dana prije isteka mandata njihovim članovima.
Milanović preživio i poraz
To znači da se ti izbori ne vežu za parlamentarne izbore iako je uglavnom uvriježeno da stranke svoja najviša tijela kao i predsjednika biraju u roku od šest mjeseci nakon parlamentarnih izbora. Budući da je Predsjedništvo HDZ-a izabrano u svibnju 2016. godine, a Andrej Plenković za šefa te stranke u lipnju iste godine, to znači da bi novi unutarstranački izbori bili najkasnije u travnju 2020. godine. Redovni parlamentarni izbori ne bi trebali biti prije jeseni te godine pa će se funkcioneri HDZ-a birati prije izbora. Doduše, ni postojeći Staut HDZ-a ne predviđa unutarstranačke izbore nakon parlamentarnih, ali se Tomislavu Karamarku poklopilo, s obzirom na izbor 2012. godine, da mu je reizbor bio 2016. nakon parlamentarnih izbora 2015. Izvori iz HDZ-a otkrivaju nam da se u tezama za novi Statut predlagalo i raspravljalo da se i u HDZ uvede da izbori u stranci budu nakon parlamentarnih, ali da se od toga naglo odustalo.
– Iako je ta ideja otpala u zadnji čas, ipak je prošlo da izbori za čelnike i tijela lokalnih organizacija budu u roku od šest mjeseci nakon redovnih lokalnih izbora. Ni to nije bilo u postojećem Statutu – rekao nam je izvor iz HDZ-a.
U Tuđmanovo doba HDZ je stalno padao, a onda se ukazao Sanader:
Amandmani na Statut
Princip većine stranaka uglavnom je da se šef stranke i Predsjedništva biraju nakon izbora kako bi se temeljem izbornih rezultata evaluirao njihov rad/uspjeh. SDP je, primjerice, u svom novom Statutu htio izbjeći da se unutarstranački izbori održavaju i nakon izvanrednih parlamentarnih izbora, ali su predvidjeli da se vodstvo stranke bira nakon redovnih izbora. Amandmanom Peđe Grbina ipak je prihvaćeno da unutarstranački nacionalni izbori moraju biti i nakon prijevremenih državnih izbora. Izborima u stranci nakon izbora u državi otvara se mogućnost kažnjavanja stranačkog vodstva u slučaju loših izbornih rezultata premda je, primjerice, Zoran Milanović u SDP-u bio reizabran za šefa stranke unatoč porazu na parlamentarnim izborima 2015. godine.
Budući da je riječ o radnoj verziji novog Stauta HDZ-a, on je podložan izmjenama. Sinoć je, naime, Središnji odbor HDZ-a u Šibeniku imao raspravu o novom stranačkom dokumentu (sjednica nije počela prije zaključenja ovog izdanja), pa nije isključeno da netko od članova neće imati primjedbu na termin održavanja unutarstranačkih izbora. Međutim, HDZ-ovci su, čini se, ipak više uznemireni zbog ograničavanja mandata na stranačkim funkcijama na četiri mandata, pa su se prigovori na tu odredbu čuli već na Predsjedništvu.
Novi Statut definira i tko čini uže i šire Predsjedništvo, što je dobro jer je dosad Andrej Plenković sazivao neformalno uže Predsjedništvo na kojem bi bili ljudi koji uopće nisu dio vrha HDZ-a, a kamoli potpredsjednici stranke. Statut HDZ-a bit će usvojen na Saboru stranke 26. svibnja, a dotad se amandmanima može radna verzija može mijenjati.
samo su bitna stranacka vodstva kao prije komiteti a clanstvo su glasnogovornici nicega..razlike izmedju hdz i sk nikakve.. ....sto mogu hrvatskom puku donijeti jandrokovic bacic i ini nista.. ...ili politicar krsticevic koji dobro donosi dobro vlasniku msan maticu itd..