Puknuće brane na brazilskoj rijeci Paraopeba, koja se urušila tijekom prošlog petka, nije samo odnijelo više od 65 života i prouzročilo milijunsku štetu rudarskoj tvrtki Vale SA. Ugrožen je i opstanak Pataxo-Hahahae plemena, jednog od autohtonih naroda koji živi u neposrednoj blizini mjesta havarije.
Iako nitko od Indijanaca nije izravno stradao u puknuću, samo nekoliko minuta nakon urušavanja brane Corrego do Feijao život im se potpuno promijenio. Kako je njihovo naselje nekoliko kilometara nizvodno na rijeci, čim se brana srušila, rijeka Paraopeba se zagadila te je uginula gotovo sva riba. A upravo je riba iz ove rijeke glavni izvor hrane za Pataxo-Hahahae pleme.
Bez zaštite
Donedavno bistra rijeka pretvorena je u blatnu kaljužu, a tisuće riba doslovno su zatrpane muljem koji se nizvodno valjao s mjesta puknuća. Ujedno, voda iz rijeke više nipošto nije pitka.
– Još u četvrtak prali smo odjeću u rijeci, kupali se u njoj s djecom, pili vodu. Danas se bojim i dotaknuti površinu. Užasno je, a znamo da se gotovo ništa ne može učiniti – kaže Sot de Ionara, jedan od Indijanaca plemena koje je sada na rubu izumiranja.
A ima pregršt razloga za zabrinutost. Tragedija s branom dogodila se samo mjesec dana nakon što je brazilska vlada najavila kako planira olabaviti propise vezane za rudarenje koji su nerijetko ograničavali rudarske kompanije i obvezivali ih da se s pažnjom odnose prema autohtonim plemenima koja žive u okolici rudnika. Stav vlade je da se zaštiti indijanskih plemena pridaje pretjerana pozornost koja nema prevelike osnove, niti za nju ima toliko potrebe. Profit velikih kompanija ima prednost nad plemenima koja se trebaju “prilagoditi modernim vremenima”.
Plemenu Pataxo-Hahahae u ovom trenu pomaže jedino agencija Funi, koja je prije nekoliko desetljeća i osnovana kako bi zaštitila autohtona indijanska plemena u prašumi. No, i njihovi resursi vrlo su ograničeni pa se pomoć svodi na podjelu čiste, pitke vode. Hrana, kao i održavanje higijene, nešto su za što se Indijanci moraju sami pobrinuti. Imajući ovo na umu, znajući stav brazilske vlade, ali i rudarskih kompanija koje su, uostalom, i skrivile ovu tragediju, Indijanci nemaju previše nade.
– Mislite li da je bilo koga u ovim rudarskim tvrtkama ili u vladi briga što će se dogoditi s nama? Ni najmanje. Jedino im je stalo do zarade i novca – kažu Pataxo-Hahahae Indijanci. Vjeruju kako će im jedino rješenje biti napustiti ovo područje i povući se dublje u prašumu, što dalje od rudara i civilizacije. No, ni to neće biti jednostavno jer je Amazonska prašuma već godinama na udaru šumara i drvne industrije koja ovo golemo područje kišnih prašuma iskorištava zbog drveta. Uostalom, Indijanci su već navikli na progone, a nerijetko i okršaje koje s njima počinju farmeri, rudari, drvosječe...
Stalni sukobi
Možda najveći sukob Indijanaca, čija zajednica broji oko 3000 članova, i “civiliziranih” ljudi iz tog područja Brazila dogodio se prije dvadesetak godina kada je nekoliko desetaka Indijanaca smrtno stradalo. Ovaj sukob inicirala je nekolicina velikih farmera s tog područja i to na prilično perfidan način. U gradiću Pau Brasilu organizirali su pijanku na kojoj su stanovnike, mahom siromašne i needucirane, častili velikim količinama alkoholnih pića i obilnim roštiljem. Kada se atmosfera “zagrijala”, počeli su govoriti protiv Indijanaca i pozvali polupijanu i pijanu rulju da krenu u napad na obližnje indijansko naselje. Tristotinjak pijanih i naoružanih stanovnika gradića sjurilo se prema indijanskom naselju, a sukob je trajao dok na poprište nije došla vojna policija.
Nakon toga Indijanci Pahao-Hahahae plemena tražili su zaštitu od države, pisali vladi, pokrenuli prilično veliku kampanju za zaštitu vlastitog načina života, ali i za zaštitu osobne sigurnosti. Nije ni to previše pomoglo jer su u posljednjih petnaestak godina incidenti postajali sve veći i jači. No, Indijanci se nisu dali tako lako otjerati. Sada kad se urušila brana, izgleda da je njihovu opstanku na tom području ipak došao kraj. Jednostavno, nemaju više izvora ni hrane ni vode, nemaju ni osnovne uvjete za život. Pleme je već počelo s pripremama za relokaciju i konačni odlazak s područja gdje ih njihovi “civilizirani” susjedi već godinama ne žele. A sve ide toliko daleko da neki od Indijanaca drže kako su i branu urušili samo da njih otjeraju.
– Ne bismo se iznenadili kada bismo saznali da su vodu uništili zbog nas. Jer im je jasno da, kada jednom odemo, povratka više nema. A oni će moći prisvojiti i našu zemlju, učiniti što god žele – tvrde Indijanci, koji su sada na rubu gladi.
Strasno pobili sve indijance u njihovoj zemlji u Sjever Americi zive u rezervatin. Sve demokrate i kunu se u demokraciju..