ZAGREB, DUBROVNIK – Dubrovačko-neretvanska županija ipak bi mogla
odgovarati za štetu od 370.000 kuna s kamatama i parničnim troškom iako
su dubrovački sudovi 2002. i 2005. pravomoćno presudili za svoju
županiju. Vrhovni sud nedavno je u povodu revizije ukinuo presude
Općinskog i Županijskog suda te odredio ponovno suđenje.
Srušena oštećena kuća
Tužitelju je, kako tvrdi, naredbom Kriznog stožera
dubrovačko-neretvanske županije srušena kuća oštećena u ratu i od
razornog potresa 1996. u Stonu iako se mogla obnoviti. Županija se
branila da je krizni stožer imenovao tadašnji predsjednik Vlade pa su
dubrovački sudovi zaključili da županija ne odgovara za eventualni
nezakoniti i nepravilni rad kriznog stožera te su zbog promašene
pasivne legitimacije tužbeni zahtjev odbili.
Zanimljivo je da su sudovi u Dubrovniku prihvatili kao dokaz
obrazloženje iz svoje županije da je krizni stožer imenovan na temelju
usmenog naloga premijera, te su uzeli u obzir formulaciju u uvodnom
dijelu akta o imenovanju kriznog stožera “temeljem ovlaštenja
predsjednika Vlade RH”, navoda u izvještaju tog tijela te općepoznate
činjenice na dubrovačkom području da je odmah nakon potresa tadašnji
premijer Zlatko Mateša posjetio potresom zahvaćeno područje, te da je
na sanaciji posljedica potresa bila angažirana vojska i policija kao i
državna sredstva.
Međutim, izvedeni dokazi ne opravdaju utvrđenje sudova da je krizni
stožer osnovala Vlada RH, pa je Vrhovni sud odlučio: “Zaključivanje
sudova da je navedeno tijelo osnovala Vlada RH i da stoga nije riječ o
tijelu tuženice, ne može se prihvatiti.” Naime, prema Zakonu o Vladi
RH, Vrhovni sud zaključio je kako “akt Vlade ne može predstavljati neka
usmena odluka njezinog predsjednika”.
Notorno, ali ne i sucima
Da krizni stožer nije bio državno tijelo proizlazi i iz njegova naziva,
te iz zaključka skupštine Dubrovačko-neretvanske županije kojim se
prihvaća izvješće o djelovanju kriznog stožera. Naime, općepoznato je –
osim sucima u Dubrovniku – da Vladina tijela ne podnose izvješće o svom
radu županijskim skupštinama!
Taje, a presuđuju uime Hrvatske
Na Općinskom sudu u Dubrovniku pokušali smo doznati kako se raspliće ponovljena parnica u ovome slučaju gdje vlasnik srušene kuće traži odštetu od županije, ali na sudu smo odbijeni uz obrazloženje kako nikakve informacije ne možemo dobiti jer nismo stranka u postupku. Tako se dubrovački sud, očito misleći kako će protuzakonitom uskratom informacije od interesa za javnost, sakriti svoju blamažu, a zapravo su se samo nepotrebno uvalili u dodatne nevolje. Iako je načelo javnosti suđenja jedno od temeljnih, a i presude se donose “u ime Republike Hrvatske” i ne samo za stranke.
