Hrpe šute i uništenih automobila, savijenih vrata, bombardiranih garaža i popucanih vodovodnih cijevi iz kojih para suklja u hladnoću. Dan nakon najnovijih ruskih napada ljudi čiste i uklanjaju ruševine kako znaju i umiju, pa tako i ispred jedne višekatnice u središtu Kijeva gdje je pala raketa i ostavila duboki krater.
Nagorjele crne kvadratne rupe tamo gdje su nekoć bili prozori. Zidovi kuće i stana su razvaljeni, otkrivajući ono što je do prije nekoliko sati bio samo život. Kreveti, stolovi, računala, hladnjaci, odjeća, bicikli, igračke, police za sušenje – sve je to sada samo neuredna, blatna, vlažna hrpa. Ovdje je ozlijeđeno gotovo 50 ljudi, a dvoje je poginulo, piše Deutsche Welle.
Dovoljna je jedna raketa
Napad u utorak trajao je oko četiri sata, a posebno su na meti Moskve bili gradovi Kijev i Harkiv. Mnogi su noć proveli u podzemnoj željeznici ili u kupaonicama ili tamo gdje su zidovi jači. Prema vlastitim informacijama, ukrajinski sustav protuzračne obrane u utorak navečer oborio je oko 70 od 99 ruskih projektila, uključujući i deset hipersoničnih projektila Kinžal.
No dovoljna je samo jedna jedina raketa da izazove veliku patnju i smrt. Od snažnog pritiska eksplozije razbijeni su i prozori i vrata u susjedstvu. Stanovnici lopatama uklanjaju gomile razbijenog stakla i ruševina.
GALERIJA Posljedice ruskog raketnog napada na Harkiv i Odesu
"Jednostavno ih mrzim”
"Sve je na podu bilo puno krhotina”, kaže Jana Martštuk i dodaje: „Prozore smo već popravili." Plavokosa žena u srednjim 40-ima u majčinoj maloj kuhinji improvizirala je situaciju kako bi se kuhinja mogla koristiti. “Uopće nisam spavala”, kaže ona sjedajući na drveni stolac, blijeda i nervozna. Upravo je pila čaj u kuhinji, a nedugo nakon toga stakla su eksplodirala. "Srce mi je tuklo, popila sam lijekove, plakala i tresla se.” Ipak pokušava smiriti majku. "Mama, smiri se”, kaže Martštuk.
No, projektil koji je prijeteći blizu pao na susjednu kuću i nju je vidno pogodio: "Nisam ni znala je li mi majka živa ili mrtva." Ona se pita kako je sve to moguće. “Svi patimo zbog jedne osobe, a Putin, ta svinja, toliko dugo sjedi u svom bunkeru.” Trebala bi paziti na krvni tlak, opetovano opominje Jana Martštuk svoju majku i nastavlja. "Ne želimo biti zajedno s Rusijom", ponavlja ona uvijek iznova. Rusija ne donosi ništa dobro, samo silovanja, pljačke, ubojstva. "Prije me nije bilo briga je li netko Rus, ali sada ih mrzim."
Tisuće stanova usred zime bez prozora
Mnogi su u Ukrajini na izmaku snaga. Rusija već danima masovno napada dronovima i projektilima. Od utorka poslijepodne u Kijevu i okolici smrtno je stradalo sedam osoba, a ozlijeđeno najmanje 49. U gradu Harkivu jedna je osoba poginula, a najmanje 52 je ozlijeđeno, među kojima je i šestero djece.
POVEZANI ČLANCI:
U ovom gradu na istoku Ukrajine 25-godišnja Anastasia sjedi na žutom kovčegu ispred ruševina svoje kuće: "Uvijek sam se šalila da je naša kuća otok sigurnosti jer smo uvijek oko nas čuli eksplozije. Sada nas je pogodilo i kuća je uništena. Hvala Bogu da nismo ozlijeđeni, to je najvažnije." Prema navodima regionalne vojne uprave, 12.000 prozora razbijeno je samo u Harkivu zbog vala pritiska i još uvijek traje proces saniranja štete nastale proteklih nekoliko dana.
Potražnja za projektilima većeg dometa
Šef ukrajinskih oružanih snaga Valerij Salušni pohvalio je rad ukrajinskog sustava protuzračne obrane. „Oborena su 72 od 99 ruskih projektila", napisao je Salušni na Telegramu, a i deset hipersoničnih projektila oboreno je uz pomoć protuzračnih sustava "Patriot". Ukrajinski političari, među ostalima i ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba, kao reakciju na pojačane ruske napade oko Nove godine ponovno su zatražili od saveznika dodatno naoružanje. Ono što je trenutačno prijeko potrebno novi su protuzračni sustavi i streljivo te borbene bespilotne letjelice i rakete dometa 300 kilometara.
POVEZANI ČLANCI:
Apel Zapadu
Predsjednik Volodimir Zelenski napisao je na Telegramu da je Rusija u proteklih pet dana ispalila najmanje 500 projektila i dronova na Ukrajinu. „Ruske rakete žele uništiti sve živo, a Ukrajina nastoji spasiti što više života", poručio je.
U međuvremenu, Jana Martštuk u majčinu malom stanu prešla je na svjetsku politiku. Ukrajini bi, kako kaže, morale pomoći Francuska, Njemačka, Velika Britanija i SAD. „Zemlje NATO-a moraju pokazati čvrstinu, jer to je jedino što ruski predsjednik Putin razumije. Inače nećete platiti samo oružjem ili novcem, nego i krvlju svojih sinova, očeva i ljudi. Baš kao i mi", zaključuje Jana Martštuk.
VIDEO Rusija tvrdi da je deset mrtvih nakon ukrajinskog napada na Belgorod
Tako su srpske novine pisale o Hrvatskoj 1991.