Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u subotu je rekao da ukrajinske trupe "napreduju" u protuofenzivi protiv ruskih snaga, odbacujući izjave zapadnih dužnosnika koji tvrde da Ukrajina presporo napreduje na terenu. U protuofenzivi započetoj prije tri mjeseca ukrajinske snage vratile su pod kontrolu desetke sela, ali niti jedno veće mjesto ili grad, što je izazvalo frustraciju kod više američkih dužnosnika koji ne samo da ukazuju na sporo napredovanje već kritiziraju cjelokupnu ukrajinsku strategiju. "Ukrajinske snage idu prema naprijed. Usprkos svemu i bez obzira što netko kaže, mi napredujemo i to je najvažnije", rekao je Zelenski.
Video: Putin posjetio selo povezano s njegovom obitelji: Stanovnici mu klicali pa zaželjeli bolje stanove
Tijek događaja:
22:46 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u subotu da je odlučio smijeniti ministra obrane Oleksija Reznikova te zatražiti od parlamenta ga ovaj tjedan zamijeni Rustemom Umerovim, čelnikom najvažnijeg ukrajinskog privatizacijskog fonda. Objava o smjeni koju je Zelenskij najavio u svome noćnom video obraćanju naciji mogla bi potresti ukrajinski obrambeni establišment, najozbiljnije od početka ruske invazije.
Reznikov, koji je imenovan ministrom obrane u studenom 2021. godine, pomogao je osigurati milijarde dolara zapadne vojne pomoći u ratne svrhe, no njegovo ministarstvo pratile su optužbe o korupciji, koje je on opisao kao klevete.
"Odlučio sam smijeniti ministra obrane Ukrajine. Oleksij Reznikov prošao je kroz više od 550 dana rata", rekao je Zelenski. "Vjerujem da ministarstvo treba nove pristupe i druge formate interakcije s vojskom i društvom kao cjelinom", rekao je.
Promjenu ministra obrane mora odobriti parlament, no vjerojatno će odluku podržati većina zastupnika Verkhovne Rade. Zelenskij je rekao da očekuje da parlament odobri Umerovo imenovanje. Umerov, 41-godišnji bivši odvjetnik i krimski Tatar, vodio je ukrajinski Fond za državnu imovinu od rujna 2022. godine te je odigrao osjetljivu ulogu u ratnim pregovorima koji se primjerice tiču Crnomorskog sporazuma o žitaricama.
22:20 - Zgrada u zapadnom ruskom gradu Kurčatov zapalila se u nedjelju nakon napada ukrajinskog drona no službe su uspjele ugasiti vatru i u napadu nema žrtava, rekao je guverner pokrajine Kursk Roman Starovojt.
U objavi na Telegramu, Starovojt nije precizirao o kojoj je zgradi riječ. Ukrajinski site Babelj navodi, pozivajući se na neimenovani izvor, da je dron pogodio zgradu obavještajne službe FSB.
19:06 - Ukrajina namjerava povećati proizvodnju bespilotnih letjelica već ove jeseni, rekao je u nedjelju ukrajinski ministar obrane u vrijeme kada njegova zemlja izvodi sve više napada bespilotnim letjelicama na ruski teritorij. Ukrajinski napadi bespilotnim letjelicama na ruski teritorij postali su učestaliji u proteklim tjednima, s desecima bespilotnih letjelica koje nekih dana istovremeno napadaju Rusiju, čak do zapadnog ruskog grada Pskova koji je 600 kilometara udaljen od Ukrajine.
Kijev je koristio i zračne bespilotne letjelice za napade na aerodrome i vodene bespilotne letjelice za napade na brodove i mostove na Krimu.
"Mislim da će ove jeseni biti procvat u proizvodnji različitih ukrajinskih bespilotnih letjelica: letećih, plutajućih, puzajućih, i tako dalje, a to će nastaviti volumenski rasti", rekao je Oleksij Reznikov ukrajinskoj državnoj novinskoj agenciji.
Jedan od razloga za rast proizvodnje jest taj što su vlasti umanjile različite regulative i zakone, rekao je.
"Tako da smo ponovno napisali propise i pojednostavnili postupak", rekao je
15:27- Ruske bespilotne letjelice u noći na nedjelju gađale su industrijska područja na Dunavu, u jugozapadnoj ukrajinskoj regiji koja graniči s Rumunjskom, članicom NATO-a koja je osudila taj "neopravdani" napad. Otkad je u srpnju supendiran sporazum koji je Ukrajini dopuštao izvoz žitarica preko Crnog mora, Rusija je pojačala svoje napade u regiji u kojoj su smještene luke i ostala infrastruktura neophodna za ovaj tip trgovine.
"Neprijatelj je napao civilnu industrijsku infrastrukturu u dunavskoj regiji", objavilo je ukrajinsko državno tužiteljstvo na Telegramu. "U napadu su ozlijeđene dvije osobe koje su hospitalizirane." No po riječima tužitelja, ukrajinske snage uspjele su oboriti 22 od 25 dronova korištenih u ovom napadu. Ruska je pak vojska objavila da je izvela napad dronom na luku Reni, koja se nalazi na granici s Rumunjskom. "Sinoć su ruske zračne snage izvele napad bespilotnim letjelicama na skladišta goriva koja se koriste za opskrbu ukrajinske vojske u luci Reni", objavilo je rusko ministarstvo obrane, dodajući da je cilj napada "ostvaren" i da su svi ciljevi pogođeni.
Rumunjska je odmah prosvjedovala protiv novog napada koji se dogodio blizu granice te zemlje s Ukrajinom. Rumunjsko ministarstvo obrane u priopćenju je "potvrdilo da su ovakvi napadi na civilne ciljeve i infrastrukturu u Ukrajini neopravdani te da su u suprotnosti s pravilima međunarodnoga humanitarnog prava". “Ruski napadi ni u jednom trenutku nisu predstavljali izravnu vojnu prijetnju nacionalnom teritoriju ili teritorijalnim vodama Rumunjske”, stoji u objavi ministarstva. Izravan napad na zemlju članicu NATO-a mogao bi potaknuti sukob u trenutku kada službeni Kijev uvjerava da ukrajinska protuofenziva pokrenuta u lipnju, koju neki saveznici kritiziraju zbog navodne sporosti, daje rezultate.
VIDEO: Rusija navodi da je oboren ukrajinski raketni sustav, dok Ukrajina tvrdi da napreduje na jugu
13:42 - Prema izvješćima, izbio je požar u skladištu nafte u Sankt Peterburgu. Snimke koje je podijelio Kyiv Post pokazuju gusti dim koji se diže iznad grada. Uzrok požara još nije poznat.
⚡️A massive fire rages on the territory of an oil depot in St.Petersburg, Russia. pic.twitter.com/Cdrss30hCy
— KyivPost (@KyivPost) September 3, 2023
10:31 - Otprilike 280.000 ljudi se ove godine prijavilo za profesionalnu službu u ruskoj vojsci, rekao je zamjenik šefa ruskog Vijeća sigurnosti i bivši predsjednik Dmitrij Medvedev u nedjelju. Medvedev je tijekom posjeta Dalekom istoku Rusije rekao da se sastaje s lokalnim dužnosnicima u sklopu napora za jačanje oružanih snaga.
"Prema ministarstvu obrane, od 1. siječnja je otprilike 280.000 ljudi primljeno u redove oružanih snaga na ugovornoj osnovi", uključujući rezerviste, citirala je Medvedeva državna novinska agencija TASS.
Rusija je prošle godine najavila namjeru da poveća broj svojih vojnika za više od 30 posto na 1,5 milijuna, što je izazov koji je dodatno otežan teškim, ali neobjavljenim gubicima u ratu protiv Ukrajine.
Neki zastupnici u ruskom parlamentu su rekli da je Rusiji potrebna profesionalna vojska sa sedam milijuna pripadnika kako bi se zajamčila sigurnost zemlje, što bi iziskivalo ogroman udio proračuna.
Predsjednik Vladimir Putin je naredio "djelomičnu mobilizaciju" 300.000 rezervista u rujnu 2022. nakon čega su stotine tisuća drugih otišli iz Rusije kako bi slanje u rat. Putin je rekao da nema potrebe za daljnjom mobilizacijom.
VEZANI ČLANCI:
9:00 - Rusija iskorištava strane državljane u svojim nastojanjima da stekne dodatno osoblje za svoje ratne napore usprkos rastućim žrtvama i vjerojatno gleda na milijune srednjoazijskih migranata u Rusiji kao na potencijalne novake, prema Ministarstvu obrane Ujedinjenog Kraljevstva.
U svom najnovijem obavještajnom izvješću stoji da je Rusija od kraja lipnja pozivala građane susjednih zemalja oglasima za novačenje ljudi za borbu u Ukrajini.
Internetski oglasi viđeni su u Armeniji i Kazahstanu koji nude 495.000 rubalja (oko 4.100 funti/5.100 dolara) početnih uplata i plaća od 190.000 rubalja (oko 1.500 funti/2.000 dolara), priopćilo je ministarstvo. Također je bilo pokušaja regrutiranja u kazahstanskoj sjevernoj regiji Qostanai.
Najmanje od svibnja, Rusija se obratila migrantima iz središnje Azije da se bore u Ukrajini s obećanjima o brzom državljanstvu i plaćama do 4.160 američkih dolara”, navodi ministarstvo u svom ažuriranju objavljenom na X/Twitteru.
“Uzbekistanskim migrantima graditeljima u Mariupolju navodno su oduzete putovnice po dolasku i bili su prisiljeni da se pridruže ruskoj vojsci.”
Ministarstvo je također poručilo: "U Rusiji ima najmanje šest milijuna migranata iz središnje Azije, koje Kremlj vjerojatno vidi kao potencijalne regrute. Rusija vjerojatno želi izbjeći daljnje nepopularne mjere domaće mobilizacije uoči predsjedničkih izbora 2024. Iskorištavanje stranih državljana omogućuje Kremlju da nabavi dodatno osoblje za svoje ratne napore usprkos sve većem broju žrtava".
8:00 - Rusija je rano u nedjelju započela napad bespilotnim letjelicama u trajanju od tri i pol sata na južne dijelove Odeške oblasti, pri čemu je pogodila lučku infrastrukturu na rijeci Dunav, objavilo je ukrajinsko ratno zrakoplovstvo na komunikacijskoj platformi Telegram.
Ukrajinski sustavi protuzračne obrane oborili su 22 od 25 dronova Šahed iranske proizvodnje kojima je Rusija napala Odesu u ranim nedjeljnim satim, napisalo je zrakoplovstvo na Telegramu. Ukrajinsko južno vojno zapovjedništvo je na društvenim mrežama objavilo da su najmanje dva civila ozlijeđena u napadu na ono što je nazvalo "civilnom infrastrukturom Dunava".
Dunav je postao glavna ukrajinska ruta za izvoz žita otkako se u srpnju urušio sporazum pod pokroviteljskom Ujedinjenih naroda, a koji je Kijevu omogućio da prevozi svoje žito Crnim more.
Nisu pružene pojedinosti o tome koje lučko postrojenje je pogođeno. Vojska je rekla da je nakon napada izbio požar koji je ubrzo ugašen.
Neki ukrajinski mediji su izvijestili o eksplozijama u luci Reni, jednoj od dvije glavne luke na Dunavu kojima upravlja Ukrajina. Rusija nije odmah komentirala incident.
Reuters nije mogao nezavisno provjeriti izvješća.
6:39 - Ukrajinske snage odlučno su probile prvu rusku obrambenu crtu u blizini Zaporižja nakon tjedana mukotrpnog čišćenja mina i očekuju brže uspjehe dok budu pritiskale slabiju drugu liniju, rekao je general koji vodi južnu protuofenzivu.
Brigadni general Oleksandr Tarnavskiy procjenjuje da je Rusija posvetila 60% svog vremena i resursa u izgradnju prve obrambene crte i samo 20% u drugu i treću liniju jer Moskva nije očekivala da će ukrajinske snage proći.
VEZANI ČLANCI:
"Sada smo između prve i druge obrambene crte", rekao je u svom prvom intervjuu za Observer nakon proboja. Ukrajinske snage sada se guraju s obje strane proboja i konsolidiraju svoj položaj na teritoriju zauzetom u nedavnim borbama, rekao je.
"U središtu ofenzive sada dovršavamo uništavanje neprijateljskih jedinica koje pružaju pokriće za povlačenje ruskih trupa iza njihove druge obrambene linije", kazao je, piše Guardian.
6:30 - Ruske vlasti u petak su proglasile nobelovca i novinara Dmitrija Muratova "stranim agentom", što je potez koji je često usmjeren protiv kritičara politika Kremlja.
Ruske novinske agencije prenijele su izjavu ministarstva pravosuđa da je Muratov, urednik nezavisne Novaje Gazete i sulaureat Nobelove nagrade za mir 2021. godine, jedan od nekoliko ruskih građana koji su dodani na popis.
Takozvani strani agenti podvrgnuti su policijskim pretragama i drugim kaznenim mjerama. I dok Muratov i dalje živi u Rusiji, mnogi s popisa napustili su zemlju od veljače 2022. godine kad je započela "specijalna vojna operacija" Kremlja u Ukrajini.
GALERIJA Pristaše Prigožina obilaze grob vođe ruskih plaćenika u Sankt Peterburgu
Ministarstvo pravosuđa reklo je da je Muratov ".. podijelio materijal koji su proizveli strani agenti te da ga je koristio kako bi širio negativna mišljenja o ruskoj vanjskoj i unutarnjoj politici na međunarodnim platformama."
Prema ruskom zakonu, pojedinci i organizacije koji se financiraju izvana mogu biti proglašeni stranim agentima, što potencijalno potkopava njihovu vjerodostojnost u ruskoj javnosti. Ti navodni strani agenti moraju označiti svoj objavljeni rad izjavom kojom se navodi njihov status.
Novaja Gazeta i Muratov zaradili su ugled u inozemstvu za istraživačko izvještavanje koje je često kritiziralo Kremlj. Muratov je kasnije svoju Nobelovu medalju stavio na aukciju, rekavši da će 103.5 milijuna dolara donirati za pomoć djeci izbjeglicama u Ukrajini.
Novaja Gazeta prestala je izlaziti 2022. godine nakon što su zakonom određene teške kazne za diskreditiranje vojne operacije u Ukrajini i ruskih vojnika. Među drugim ruskim državljanima koji su u petak završili na popisu stranih agenata našao se još jedan novinar koji je pisao pozitivne članke o Ukrajini, komičar koji se protivi ratu i povjesničar iz Čečenije, gdje je Rusija slomila pobunjenike u dva postsovjetska rata.
Neki istaknuti disidenti u Rusiji su zatvoreni, uključujući i antikorupcijskog aktivista Alekseja Navaljnog.
Ne mogu uopće shvatiti kako neki Hrvati mogu podupirati rusku agresiju, i sve što je to donijelo sa sobom, užasna razaranja, raseljavanja i smrt. Razumijem Srbiju, oni su pod nuk. bombama ruske propagande već 20-ak godina, ali kod nas imatee samo Domazeta Lošu, Milanovića, Mesića, Šterna i još par javnih osoba koje su na Putinovoj strani, no golema golema većina ljudi tome pristupa posve humanistički i uz nužno ljudsko susosjećanje sa žrtvom agresije.