Nekoliko milijuna kuna, koliko 1.500 sudionika Dana turizma svakog listopada ostavi u nekom gradu na Jadranu, prvi puta će inkasirati slavonski domaćini.
Oko tradicionalnog skupa turističke branše, koji će se u Slavoniji održati 2. do 5. listopada, vlada veliko uzbuđenje. Istina, kako se Dani bliže, sve je manje sumnjičavih hoće li Slavonci, bez velikih, komfornih hotela i rutiniranih domaćina kakvi su na Jadranu, znati ugoditi turističke profesionalce, Sad je fokus na pitanju može li korist biti veća od tih nekoliko milijuna kuna i prostrijeti se i na jadranski turizam.
- Defintivno, otvaranjem unutrašnjosti, raste vrijednost i obali. Nešto slično kao što se dogodilo u Istri. Samo su rijetki prije dvadesetak godina vjerovali da ima gostiju koji bi htjeli u sela u unutrašnjosti. Istina, Slavonija nije blizu mora kao istarska unutrašnjost, ali ima rijeke, razne atrakcije i u trendu je. Stereotipi i masovnost više nisu ‘in’, svijet se okreće nedirnutoj prirodi, miru, čistoći... A sve to Slavonija ima. Slavonci imaju i urođenu gostoljubivost, a mislim da se probudila i želja za turizmom - kaže Selimir Ognjenović iz njemačkog turoperatora ID Riva Tours, koji pionirski, već drugu godinu, dovodi Nijemce i u Slavoniju.
- Uostalom, uz lijevu obalu Drave i Dunava turizam cvate, zašto ne bi i uz desnu? Nerealno je, naravno, očekivati da Slavonija živi samo od turizma, ali on žitnici i vinskom podrumu Hrvatske može donijeti toliko potrebnu živost. Hrvatska je turistička velesile Mediterana i dobar je trenutak da pod tim brendom ponudimo još nešto. Uostalom, unutrašnjost Hrvatske može biti i odgovor na turističku prenapučenost s kojom se obala susreće - vjeruje Ognjenović i nada se da će nešto od toga (u)vidjeti i 1.500 turističkih radnika koji dolaze u Slavoniju.
Direktorica Turističke zajednice našeg najjačeg turističkog brenda Dubrovnika Romana Vlašić, u to se već uvjerila.
- Bila sam lani na studijskom putovanju, oduševljena sam. Slavonija je prelijepa, ljudi gostoljubivi, sve izvorno. Samo da domaćini dobro isprezentiraju turističke sadržaje, da zadrže izvornost i da se osigura bolja dostupnost. Oko dostupnosti se i mi jako trudimo zbog produženja sezona, a ako mora brend poput Dubrovnika, morat će i Slavonija. Uvjerena sam da bi i mnogi naši gosti, kad bi postojale avio veze, rado s odmora na moru ‘skočili koji dan u Slavoniju - kaže direktorica TZ Dubrovnika.
Turističku budućnost te regije vidi i čelnik Udruge hrvatskih putničkih agencija Tomo Fain.
- Slavoniji samo treba da netko, sve županije zajedno ili možda s državne razine, raspiše međunarodni tender vrijedan, recimo, milijun kuna za dovođenje turista u Slavoniju. Možda bi se i neki od najvećih europskih turoepratora toga prihvatio. Računica bi mu mogla biti zanimljiva, a ima načina da se i po EU pravilima sufinancira dolaske. Ne može se samo čekati da gost dođe. To više ne prolazi ni na Jadranu - reći će Fain, koji se slaže da bi Dani turizma za Slavoniju mogli biti svojevrsna ulaznica u ozbiljnije turističke vode.
U njima bi, prema vlasniku portala hrturizam.hr Goranu Rihelju koji se prvi kroz tekstove počeo zalagati da se Dani turizma održe u Slavoniji, masovnije ipak prvo trebali zaplivati domaći gosti.
- Slavonija ima veliki turistički potencijal i samo je pitanje vremena kada će se pretvoriti u kvalitetni resurs. Nažalost, ni mnogi Hrvati je nikada nisu posjetili, a upravo bi oni trebali biti turistička baza. Dani turizma su najbolja marketinška kampanja Slavonije u povijesti, idućih će dana cijeli turistički sektor vidjeti što ta regija može onuditia, vjerujte, mnogi će se ugodno iznenaditi. Sve to će sigurno potaknuti veći broj dolazaka - kaže Rihelj.
