Poštanske pošiljke uskoro će hrvatski građani moći slati i podizati u dućanima mješovitom robom, turističkim uredima, kioscima, na benzinskim crpkama – ovisno o tome kakvi se ponuđači jave na javni natječaj Hrvatske pošte, koja u franšizu daje svojih 28 poštanskih ureda. Uglavnom su to „pošte" u minijaturnim mjestima koje vlasniku generiraju velike gubitke, a u njima nema više od 20 do 30 kućanstava.
Na Pašmanu devet ureda
– Dio poštanskih ureda stvara goleme gubitke i ne mogu pokriti ni troškove zaposlenika. Njihovim davanjem u franšizu želimo stvoriti sinergiju; prodajna mjesta koja ih preuzmu proširit će svoju ponudu i povećati frekvenciju korisnika, a mi ćemo održati pokrivenost mreže – otkriva za Večernjak Višeslav Majić, izvršni direktor Ureda za korporativne komunikacije Hrvatske pošte. Kako bi to moglo izgledati, najbolje će se prisjetiti obožavatelji kultne serije „Život na sjeveru" u kojoj je jedno od centralnih mjesta društvenog života gradića Cicelyja dućan-poštanski ured 70-godišnje Ruth-Anne Miller.
Neka od mjesta zabačena su gotovo koliko i gradić na Aljasci, no na otocima Hrvatska pošta ne zatvara nijedan ured premda je u nekima promet niži od 50 kuna na dan, a maleni Pašman, primjerice, ima čak devet poštanskih ureda.
Jasno je da ni ponuđači koji se jave na natječaj ne bi opstali preuzmu li samo poštansko poslovanje. No, ako ga „upakiraju" uz prodaju nekih drugih usluga ili roba, projekt bi mogao biti prilično uspješan. Pošta priprema i edukaciju ugovornih partnera koji će plaćati godišnju naknadu od 1000 kuna te jednokratnu pristupnu naknadu u istom iznosu. Prednost na natječaju imaju radnici Hrvatske pošte, a napose oni koji bi u tom slučaju sporazumno prekinuli radni odnos kako bi preuzeli ugovorni ured.
– Nijedan od ovih ureda nije jedini u općini i nijedna općina u Hrvatskoj neće ostati bez poštanskog ureda. I nakon davanja 28 ureda u franšizu imat ćemo oko 200 poštanskih ureda više od zakonskog minimuna – ističe Majić.
Prema Pravilniku o obavljanju univerzalnih poštanskih usluga, Hrvatska pošta mora imati jedan ured na 60 četvornih kilometara, odnosno 5000 stanovnika, a 1. siječnja 2013. godine prestaje njezin monopol na poštansku djelatnost. U ovom trenutku ima ukupno 1128 poštanskih ureda, a po zakonu su dovoljna 952. Restrukturiranjem poslovanja već se nekoliko godina priprema na kraj ere monopola pa je red došao i na rješavanje nerentabilnih ureda. Svih 28 ureda, za koje se sad preko javnog natječaja traže ponuditelji, rade prema modelu četiri plus četiri sata; poštar je četiri sata u uredu, a ostala četiri, najčešće na motociklu, dostavlja poštu u svom području. Za mještane se ne mijenja ništa – i dalje imaju dostavu i dobivaju svoju poštu.
Slijede europsku praksu
– Ovim franšizama pratimo europsku praksu. Urede su u franšizu dale pošte u Njemačkoj, Nizozemskoj, Belgiji, Švedskoj, ali i šire, u Izraelu – objašnjava PR-ovac Hrvatske pošte.
Zbog nerentabilnog poslovanja dijela poštanske mreže, Austrija je zatvorila oko 500 poštanskih ureda i franšizu dala OMV-u ili urede otvorila u trgovačkim centrima, kao što su to napravili i Nijemci nakon što su dio ureda zatvorili. Šveđani su ih, osim u trgovačke centre, smjestili i u kladionice, na benzinske pumpe i kioske, a dio poštanskih ureda na ugovorne je partnere prebacila i Srbija.
Zanimljivo je da je kao kontakt osoba na javnom natječaju, objavljenom u Narodnim novinama, naveden stanoviti Zdravko Zrinušić. Da ne bude zabune – nije posrijedi čelnik Croatia osiguranja, samo njegov imenjak i prezimenjak.
Hrvatska pošta se napokon modernizira, prvo digitalna tv a sada i ovo.Hvale vrijedan potez no smatram da nema smisla držati poštanske urede u mjestima sa 10 kuća, trebalo bi pravilnikom biti utvrđen barem neki minimum - 50 ili 100 kuća.. Oni u tim uredima što rade imaju plaću 6 tisuća kuna a posao im je da podjele 20 tak pisama mjesečno - to je smiješno.