SELO Do profita jedino udruživanjem

Uskoro počinje projekt okupnjavanja poljoprivrednoga zemljišta

20.01.2009.
u 16:02

ZADAR – Nakon što se u četiri županije tri godine uspješno provodi pilot-projekt “Okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta”, u ovoj godini njime bi trebale biti obuhvaćene još četiri županije, među ostalima i Zadarska.

Projekt se provodi na temelju ugovora između hrvatske i švedske Vlade, pri čemu Ministarstvo poljoprivrede sudjeluje s 10 milijuna kuna, darovnica iz Švedske je 13 milijuna, a manji dio novca daju županije, gradovi i općine.

Brojke kao potvrda
Kako nam je potvrdio županijski pročelnik za poljoprivredu Željko Katuša, za sjedište ovdašnjeg ureda za okrupnjavanje izabran je Benkovac, a dvoje njegovih zaposlenika, voditelj i zamjenik ureda, raditi bi trebali početi 1. veljače. Da je parcele odavno trebalo okrupniti, najbolje potvrđuju brojke.

U Županiji ima 68.976 hektara poljoprivredne površine, dok se, prema popisu iz 2003., na zadarskome području nalazilo 14.413 jedinica s poljoprivrednom proizvodnjom. Pritom je jedna jedinica u prosjeku koristila 1,46 hektara obradiva zemljišta, no ta površina bila je rascjepkana na 5,5 parcela. Oko 95 posto poljoprivrednoga zemljišta u privatnom je vlasništvu, ali na velikom broju parcela, što je najveća zapreka organiziranju intenzivne i ekonomski održive proizvodnje. Prvi posao budućega županijskog ureda bit će, istaknuo je pročelnik Željko Katuša, edukacija poljoprivrednika.

Razmjena zemljišta
– Uz novčanu pomoć Županije vlasnici parcela najprije trebaju riješiti imovinskopravne odnose, nakon čega počinje okrupnjavanje i to putem razmjene parcela sličnih površina i kvalitete zemlje, a koje su na različitim lokacijama. Vrijednost određene parcele odredit će se prema bonitetu, a zamjenom zemljišta pojedini vlasnik dobiva uvećanu parcelu.

Želio bih upozoriti na to da će biti veliki pomak ako, primjerice, od 100 rascjepkanih parcela u 1. fazi dobijemo njih 70 veće površine. Tada dolazimo do presudnoga koraka, a to je udruživanje vlasnika zemljišta, koji na određenim lokacijama trebaju proizvoditi samo jednu kulturu i to udruženo, bez međa između njihovih parcela – kazao je Željko Katuša i dodao da je u Hrvatskoj susjednim starim članicama EU taj proces trajao 20-30 godina.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije