Premijer Andrej Plenković gost je Večernjakove konferencije ''Hrvatska kakvu trebamo'' koja se održava u Koprivnici.
– Ovu krizu i ova europska sredstva mi trebamo iskoristiti kako bismo je pretvorili u priliku. Priliku za modernizaciju, jačanje otpornosti i gospodarstva, kroz ubrzanu digitalizaciju, ekološku tranziciju i usvajanje novih tehnologija. U tom kontekstu porezna politika važna je poluga za jačanje socijalne sigurnosti, rasterećivanje gospodarstva i podizanje njegove konkurentnosti – rekao je na početku konferencije premijer Plenković.
– Prije nego što kažem nešto više o budućnosti, dopustite da podsjetim na ključne točke koje su nas učinile bitno otpornijima na krizu nego na onu 2008. godine. Mi smo u našem prvom mandatu ubrzano smanjivali javni dug, BDP je rastao po stopi od tri posto, Hrvatska je bila u gornjem krugu gospodarskog rasta, čiji je prosjek bio viši od prosjeka na razini EU. Ostvarili smo tri proračunska suficita, izišli iz procedure prekomjernog proračunskog manjka te iz skupine europskih zemlja s prekomjernim proračunskim neravnotežama. Nakon šest godina vratili smo Hrvatsku u zonu investicijskog kreditnog rejtinga, koji je ovih dana ponovno i to u ovim okolnostima potvrdila agencija S&P, što je dodatni znak povjerenja u našu ekonomsku politiku i efikasnost mjera koje smo poduzeli za potporu gospodarstvu uslijed koronakrize. Postoji povjerenje i drugih rejting agencija i reputacija koju imamo. Na tim ključnim točkama zadržali smo investicijski rejting i izglede kakve smo imali prije krize – istaknuo je Plenković.
– Osiguranjem boljeg rejtinga, država stvara povoljniji gospodarski i financijski okvir. Sve to izravno utječe na povećanje zaposlenosti i povećanje plaća, a građanima omogućuje povoljnije kredite. Podigli smo ugovorenost europskih fondova na 102 posto. U tome smo peti najbolji na razini EU. Na 40 posto smo u isplati sredstava iz ove financijske omotnice. Pet dana nakon izbora ušli smo u europski tečajni mehanizam 2, čime smo potvrdili spremnost hrvatskog gospodarstva za ulazak u europodručje, a to je još jedna snažna potvrda smjera, stabilnosti i pozitivnog kretanje Hrvatske i našeg gospodarstva. Sve ovo omogućilo nam je dobre temelje za nastavak borbe protiv pandemije i gospodarski oporavak. Imamo polugu koja je veća nego jedan godišnji državni proračun u idućih sedam godina, to moramo zajedno iskoristiti – dodao je.
Plenković je pojasnio kako sredstva iz Europske unije Hrvatska nije dobila jer smo obećali Francuzima da ćemo kupiti njihove avione Rafale.
– Kvalitetno smo argumentirali naš položaj u EU. Jedina smo zemlja koja je iskoristila samo jednu financijsku perspektivu, zemlja smo čije je gospodarstvo poprilično ovisno o turizmu, a pandemija je udarila upravo na tu granu gospodarstva. I u kombinaciji ta dva argumenta uspjeli smo ispregovarati ovakve razmjere u dobivenim sredstvima u odnosu na druge zemlje, to je bio ključ. Nema nikakvih dealova u kuloarima, ničega ispod stola, postoji samo jasno, čvrsto, racionalno i argumentirano zastupanje nacionalnih interesa.
Osvrnuo se i na mjere koje je Vlada donijela zbog koronakrize.
– Ovo je najveća kriza s kojom smo se ikad suočili, a nije nam se dogodio enormno povećani broj nezaposlenih na HZZ-u. To znači da su mjere bile snažne, pravovremene i cjelovite. Dosad je uloženo već 6,3 milijardi kuna, očuvano je 600.000 radnih mjesta u 100.000 poduzeća. Doći ćemo do iznosa od oko milijarde eura koju smo dali za plaće u privatnom sektoru, to je potez bez presedana. Hrvatska kakvu trebamo jest Hrvatska koja je sigurna, otpornija na krize, makroekonomski stabilna, koja je riješila probleme svoje ekonomske tranzicije, koja stalno podiže konkurentnost i održivost svog gospodarstva te osigurava poticajan okvir za njegovu modernizaciju kako bi se društvo koje je temeljeno na znanju, razvijenoj svijesti za očuvanje okoliša moglo uspješno nositi s izazovima globaliziranog svijeta – rekao je Plenković.
Govorio je i o važnosti ''zelene'' politike.
– Razmatrat ćemo daljnje porezne olakšice i poticaje kojima ćemo gospodarstvo usmjeravati prema novim zelenim i čistim tehnologijama te održivijoj poljoprivredi. Budućnost Hrvatske u zelenoj je digitalnoj transformaciji i na njoj trebamo razvijati novi model gospodarskog razvoja u kojem konkurentnost nije kratkovidni profit pod svaku cijenu već dugoročna gospodarska održivost i društvena odgovornost koja jamči kvalitetniju budućnost našoj djeci i novijim naraštajima. Digitalna transformacija treba omogućiti veću produktivnost, uz manju potrošnju energije, s pomoću novih tehnologija. Na zelenu tranziciju ne smijemo gledati kao trošak, nego kao na nužno ulaganje u tehnološki iskorak radi srednjoročnog podizanja kvaliteta života u zemlji, a jednako je i s ulaganjima u obnovljive izvore energije. Stoga, kako bismo ubrzali korak u tom smjeru, povećat ćemo ulaganja u istraživanje, razvoj i inovacije koje namjeravamo podići na 2,5 posto BDP-a do kraja mandata. Mi ćemo na taj način, ekološkom i energetskom tranzicijom podići energetsku neovisnost i samodostatnost u proizvodnji hrane, to je posebno važno za našu poljoprivrednu i prehrambenu industriju. Digitalizacija će ići usporedno s ciljevima zelenog plana. Sve je to prigoda da budući plan oporavka sadrži ove elemente koji su na tragu globalnih i europskih trendova – zaključio je.
Ovo je sigurno najteza situacija sa kojom se Hrvatska nosi od rata, ali ruku na srce jos sve super funkcionira i ne osjeti se neka kriza. Mislim da vlada radi dobar posao.