Nikad kraja pravno-političkim dvojbama u vezi s referendumom o braku, što govori o osjetljivosti i manipulativnosti problema, ali i nužnosti da se referendum detaljno i stručno uredi. Predsjednik saborskog Odbora za Ustav Peđa Grbin ovaj je put postavio pitanje inicijativi “U ime obitelji” jesu li opciju o numeričkom smještanju definicije braka u Ustavu kao članka 62. stavka 2. ponudili za potpisivanja referendumske inicijative ili naknadno, što on smatra spornim.
“To je samo prijedlog”
Odvjetnik Krešimir Planinić u ime inicijative kaže da njihov prijedlog o numeraciji nema veze s pitanjem koje glasi jednako kao i kod potpisivanja peticije.
– Mi smo samo naknadno predložili gdje bi bilo dobro da se ta odredba stavi, ali to ne mora biti na tom mjestu. Mislim da je problem što se Ustav ne želi provoditi, a ne vjerujem da je riječ o neshvaćanju – kaže Planinić.
Moguć je i dodatni prijepor zbog dvije verzije teksta Ustava s različitom numeracijom ustavnih odredbi. Inicijativa je za relevantnu uzela saborsku verziju, a prema verziji Ustavnog suda to bi trebao biti članak 61. stavak 2. Sabor je izmjenu ustavne odredbe članka 53.a iz 2010. godine označio kao članak 54., na što je Ustavni sud upozorio i sačinio svoju verziju.
– Velika je šteta da Sabor nije reagirao na naputak Ustavnog suda i da je odradio pročišćenu verziju teksta Ustava kako je to traženo od njega. Neuobičajeno je da Ustavni sud radi pročišćeni tekst Ustava, to nije njegova nadležnost, ali jest njegova ovlast da odredi kako se izrađuju pročišćeni tekstovi propisa i Sabor je u skladu s tim trebao sačiniti pročišćenu verziju Ustava. Ustavni je sud u svome naputku sadržanom u ranijem izvješću naveo da se promjene numeracije članaka imaju smatrati promjenom sadržaja propisa pa je Sabor pravno-tehnički u krivu jer tu izmjenu (čl. 53.a u čl. 54.) nije napravio sukladno stajalištu Ustavnog suda o prenumeraciji. Ispravna je verzija Ustavnog suda, ali Ustavni sud nije mudro i taktično postupio kad je sačinio pročišćenu verziju prema svom naputku, već je to “u četiri oka” trebao ispregovarati sa Saborom kako bi se izbjegla situacija pa imamo javno dostupne dvije verzije pročišćenog teksta Ustava – obrazložila je dr. Sanja Barić, predstojnica katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Rijeci.
Što se tiče numeracije, prof. dr. Barić smatra da je dobro što je Grbin postavio pitanje kad je taj dio ubačen i koje su posljedice.
Brojke – dio identiteta?
– To je dodatni argument za preispitivanje ustavnosti referendumske inicijative i takve promjene, ali samo je Ustavni sud nadležan odgovoriti je li tu riječ o “tehniciranju” ili je dodavanje broja članka ipak zadiranje u identitet referendumskog pitanja – kaže dr. Barić.
Na našu opasku kako bi netko mogao tvrditi da je takva promjena mogla utjecati na motivaciju za potpisivanje dr. Barić je uzvratila kako je uvlačenje motivacije u ustavnopravno pitanje vrlo sklizak teren jer bi se inače moglo postaviti pitanje onemogućavanja posvajanja djece za homoseksualne parove kao isključivi motiv nekih potpisnika peticije s obzirom na to da se predloženom promjenom Ustava to ne postiže.
>> Pupovac: Pitanje je suludo i neprihvatljivo za referendum
>> Grbin: Sporno je ako je udruga 'U ime obitelji' mijenjala pitanje
