Ustavni sud (bez Josipa Leke) prvi je put odbacio, a ne odbio, zahtjev za ocjenu ustavnosti jer predlagatelji, 33 zastupnika oporbe predvođeni Vlahom Orepićem, nisu naveli relevantne razloge za ocjenu formalnopravne ustavnosti, u ovom slučaju Zakona o poljoprivrednom zemljištu (ZPZ), usvojenog u veljači 2018.
Važnost procedure
Vlada je godišnjim planom aktivnosti predvidjela donošenje ZPZ-a u 2017. (a ne 2018.) te je do 14. svibnja provedena i javna rasprava. Tada je, smatrali su predlagatelji, trebao biti započet postupak procjene učinaka propisa jer je novi Zakon o procjeni učinaka propisa koji je stupio na snagu 13. svibnja 2017. propisao da će se započeti postupci procjene učinaka dovršiti po do tada važećem zakonu. Ali Vlada nije izradila procjenu pa oporba smatra da je stoga ZPZ formalno neustavan. Istakli su da je Ustavni sud više puta naglašavao iznimnu važnost poštovanja formalne procedure pri donošenju zakona, osobito standarda široke javne rasprave te neprihvatljivost učestalog donošenja zakona u hitnoj proceduri. Čak 30% zakona donosi se po hitnoj proceduri, a samo 10% prolazi procjenu učinaka propisa, tvrdio je Orepić lani u studenome kad je podnesen zahtjev oporbe.
Ministarstvo poljoprivrede pozvalo se na zaključak Vlade iz 2016. po kojem nije bilo potrebno provesti postupak procjene učinaka propisa te da se u slučaju ZPZ-a nije radilo o “započetom (nedovršenom) postupku procjene učinaka propisa”. Također, ZPZ nije donesen po hitnom, već u redovnom postupku te je provedena široka javna rasprava za koje je zaprimljeno 257 primjedbi.
Ustavni sud je obrazložio kako je smisao njihova svojedobnog izvješća bio ukazati na neprihvatljivu pojavnost učestalog donošenja zakona po hitnoj proceduri s ciljem da se njihov broj smanji, a ne da se ukaže na problem ustavnosti hitnih zakona koje je Hrvatski sabor ovlašten donositi. Samo što takvu potrebu treba valjano obrazložiti, a Ustavni sud s tog aspekta može ocjenjivati je li hitnost dostatno obrazložena.
Ocjenjujući formalnopravnu ustavnost zakona, Ustavni sud ne ispituje jesu li tijela nadležna za procjenu učinaka propisa tu svoju zadaću obavila i kako (lege artis ili ne). Nesvrhovitost ispitivanja takvih činjenica posebice dolazi do izražaja u slučajevima kad se tvrdi da je zakon neustavan isključivo zbog nezakonitog izostanka jednog od elemenata procedure predlaganja zakona u ranoj fazi.
Zakon prošao dva čitanja
Ali pri tomu ne daju ni najosnovnije naznake u čemu bi se supstancijalno sastojala ili mogla sastojati neustavna posljedica, a logično je zaključiti da bi aljkavost u pripremi zakona njegovim stupanjem na snagu dovela do nekih štetnih, neželjenih ili neustavnih učinaka. Predlagatelji zanemaruju, obrazlaže Ustavni sud, to što je konačni prijedlog zakona usvojen nakon dva čitanja u tijeku kojih se mogla voditi rasprava. Ustavni sud zaključuje da se zapravo ukazivanjem na proceduralni propust htjelo osporiti zakonodavni model uređenja poljoprivrednog zemljišta, ali to što je zakonodavac izabrao jedan, a ne drugi model ne može biti predmet ocjene Ustavnog suda.
VIDEO Bulj poklonio mlijeko Vladi:
Bilo bi jako cudno da Vlah Orepic pozna zakon i procedure, bilo bi prvi put.