Dugotrajnost sudskog postupka nešto je što muči i hrvatske građane, ali i Europsku komisiju, koja u sklopu monitoringa želi vidjeti smanjenje broja zaostalih sudskih predmeta. No, prema podacima koje Hrvatska upravo ovih dana predaje Komisiji za prvo izvješće o monitoringu, ukupan broj sudskih predmeta povećan je u posljednjih šest mjeseci iako je broj najstarijih neriješenih slučajeva smanjen šest posto u građanskim i 20 posto u kaznenim predmetima.
Volimo parničariti
Drugim riječima, Hrvati se i dalje "vole parničiti", pa je ritam otvaranja novih sporova veći nego ritam zatvaranja starih slučajeva. Ministar pravosuđa Orsat Miljenić u Bruxellesu se susreo s europskom povjerenicom za pravosuđe Viviane Reding i, premda u izjavi novinarima nije želio otkrivati detalje, Večernji list neslužbeno doznaje kakav je plan iznio na tom sastanku. Vlada, ukratko, planira nekoliko mjera koje će početi predstavljati već sljedeći tjedan, a koje će sudovanje učiniti skupljim i ozbiljnijim tako što će se učinkovitije naplaćivati sudske pristojbe i brže provoditi ovrhe.
Slučajevi kakvi su dosad bili mogući – da, primjerice, građanin koji uplati 50 kuna pristojbe dobije troje sudaca, zapisničara i još troje sudaca višeg suda koji razmatraju njegov slučaj – više neće biti učestali jer Vlada namjerava boljim naplaćivanjem pristojbi poslati jasnu poruku da je sudski postupak skuplji nego što mislite. To bi, nadaju se, trebalo obeshrabriti one koji na sud idu kao od šale.
Drugi mehanizam, učinkovitije provođenje ovrha, ima isti cilj: više neće biti moguće da građani idu u spor s osjećajem da u slučaju gubitka neće ostati bez imovine jer je provođenje ovrhe toliko dugotrajno da ju je lako izigrati. Potezi bivše vlade, koji su u naplatu ovrha uveli javne bilježnike i Financijsku agenciju, ocijenjeni su dobrima i ova će ih vlada nastaviti i proširiti.
Ali te mjere ubrzale su novčane ovrhe nad računima, dok ova vlada namjerava ubrzati i pojednostavniti i ovrhe nad nekretninama. Komisiji je, kako neslužbeno doznajemo, također najavljeno da Vlada namjerava do ljeta u saborsku proceduru poslati paket izmjena gotovo svih kaznenih zakona. Neke od promjena već su poznate javnosti – posjedovanje lakih droga za osobnu uporabu više neće biti kazneno djelo, već prekršaj – ali u Bruxellesu je objašnjeno što je jedan od glavnih ciljeva dekriminalizacije droge i drugih promjena koje još nisu obznanjene, ali s vremenom će biti. Cilj je oslobađanje kapaciteta na sudovima.
Kad posjedovanje droge, primjerice, postane prekršaj umjesto kaznenog djela, općinski sudovi time će osloboditi svoje kapacitete za neke druge predmete koji će im biti prebačeni u nadležnost s viših, županijskih sudova, a županijski sudovi tako će osloboditi kapacitete i moći će se baviti najgorim kaznenim djelima. Cijeli taj lanac, osim što će ubrzati sudske postupke, rezultirat će još nečim, što se posebno nadgleda u monitoringu do ulaska Hrvatske u EU: rezultirat će većim brojem presuda u slučajevima korupcije, organiziranog kriminala i ratnih zločina. Kad se oslobode drugih predmeta koji odu u nadležnost općinskih sudova, županijski sudovi moći će brže i učinkovitije rješavati upravo ove na kojima svi žele vidjeti rezultate u obliku presuda.
Novi standard
Kako neslužbeno doznajemo, glavni komentar europske povjerenice za pravosuđe na sve što joj je prezentirano bio je: taj proces mora biti trajan i nepovratan. Promjene koje Vlada namjerava provesti do kraja ove godine trebaju dati novi standard nakon kojeg nema povratka na staro.
Glavni komentar europske povjerenice za pravosuđe Viviane Reding, neslužbeno doznajemo, na sve što joj je prezentirano bio je: taj proces mora biti trajan i nepovratan. Promjene trebaju dati novi standard nakon kojeg nema povratka na staro.
A da mi ukinemo sudove? I državno odvjetništvo, također. Sve je riješeno istog dana. Koliko sam ja vidio od toga nitko nema koristi. Za sve sporove koje sam dobio, nijedan nije donio ni povrat izgubljenog. Odvjetnici su uvijek slavili. Što će mi sud?