Hoće li i koliko Podravkino preuzimanje Fortenovinih poljoprivrednih biznisa s više od 33.000 hektara plodne zemlje podići poslovično nedostatnu hrvatsku proizvodnju, naročito povrća kojega tom prehrambenim divu nedostaje i za vlastite potrebe, tek će se vidjeti. No u međuvremenu svjedočimo o alarmantnim brojkama o izvozu i izvozu u lanjskoj godini, u kojoj se vanjskotrgovinski deficit u poljoprivredi i prehrambenoj industriji produbio za vrtoglavih 1,9 milijardi eura ili nekadašnjih 14,3 milijarde kuna, što je za oko 500 milijuna eura ili 35% više nego u godini prije te 1,1 milijardu u odnosu na 2021.
Ni u 2024. nije dobro počelo
Ni sve nove strategije i akcijski planovi predstavljeni u proteklom razdoblju – a ni 6,3 milijarde potpora isplaćenih u razdoblju od 2013. do 2022. – nisu, naime, doveli do znatnijih pomaka u smislu kontinuiranog rasta proizvodnje pa smo lani uvezli poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u vrijednosti 5,73 milijarde eura, što je za 16,3% više, dok je izvoz rastao po upola manjoj stopi (8,8%) na 3,83 milijuna eura, podaci su HGK. Porazna statistika govori kako nam je samodostatnost u hrani lani pala za 4% i sad smo na 67% – i dok nam vanjskotrgovinsku bilancu najviše dižu sirovinski proizvodi bez dodane vrijednosti, nedostaje nam svega – svih kategorija mesa, mliječnih proizvoda, voća, povrća, biljnih ulja, jaja, meda, vina...
I u 2023. smo najviše uvezli svinjetine, oko 102 tisuće tona (kao i 2022.), ali na krilima tektonskih globalnih poremećaja gotovo za 80 milijuna eura višu cijenu, odnosno za 328 milijuna eura. Slijede kruh, peciva i kolači čiji je uvoz rastao 12,7%, a vrijednost od 308,3 milijuna eura za 31,9%, dok su na trećem pojedinačnom mjestu čokolada i proizvodi od kakaa za 249 milijuna. Gleda li se pak po kategorijama, najviše smo uvezli mesa i klaoničkih proizvoda, za više od 687 milijuna eura, proizvoda na bazi žitarica i škroba za više od 502 milijuna, mlijeka i mliječnih proizvoda za 425 milijuna, 350 milijuna eura vrijednog voća, 271 milijun povrća... Najviše smo pak izvezli duhana (424 milijuna eura), žitarica (za 378 milijuna, dok nam je uvoz bio više nego upola manji, odnosno za 155 milijuna eura), raznih pripravaka za hranu (320 milijuna), čokolade i proizvoda od kakaa (za 307 mil., što je gotovo 40% više nego godinu prije, no s njima smo u vanjskotrgovinskom suficitu za oko 25 mil. eura). Ribe, ljuskara i mekušaca uvezli smo za 209 milijuna eura, a izvezli za 272 milijuna. Stručnjaci kažu kako nam je malo koja grana gospodarstva bila pod tako velikom "brigom" države i politike kao poljoprivreda, a osim možda u brodogradnji, nema grane gospodarstva u kojoj su rezultati manje katastrofalni.
Potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević kaže kako je lani zabilježen povijesno najveći vanjskotrgovinski deficit u razmjeni poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, a nažalost, i u prvom kvartalu ove godine bilježimo nastavak negativnih trendova – izvoz stagnira, a uvoz je rastao za 9%.
POVEZANI ČLANCI:
– Dva su ključna razloga, prvo hrvatski turizam iz godine u godinu bilježi sve bolje rezultate, što kontinuirano generira veću turističku potrošnju. I to je dobro, s time da u budućnosti trebamo više raditi na promociji hrvatske kao enogastronomske destinacije za što imamo dobre preduvjete, više od 125 autohtonih sorti vina, više od 45 zaštićenih tradicionalnih delicija, mozaik regionalnih specifičnosti kuhinja koje sublimiraju tradiciju, ali i utjecaje kontinentalne, mediteranske i orijentalne kuhinje. S druge strane, ono što nije dobro, prekomjeran uvoz posljedica je kontinuiranog pada fizičkog obujma poljoprivredne proizvodnje. Samo za ilustraciju, od ulaska u EU do danas fizički obujam proizvodnje pao je za 5%, pri čemu posebno zabrinjava činjenica da su se u tom razdoblju potpore u poljoprivredi utrostručile – objašnjava Kovačević, domećući kako ni izdašne potpore nisu pridonijele promjeni strukture proizvodnje pa najveći pad bilježimo u proizvodima stočarstva, mlijeku i mesu te u najdohodovnijim proizvodnjama – voću i povrću.
Treba nam bolji model potpora
– Treba prije svega povećati produktivnost rada u poljoprivredi koja je vrlo niska – oko 30% prosjeka EU, što dovodi u pitanje tržišnu konkurentnost. To zahtijeva bolje fokusiranje potpora i više investicija, posebno u nove tehnologije, sortimente i inovacije, ali i prerađivačke kapacitete i finalizaciju. Također, treba mijenjati Zakon o državnom poljoprivrednom zemljištu jer u jednom dijelu opstruira ciljeve koje smo si zacrtali Strateškim planom zajedničke poljoprivredne politike. Zakon, umjesto da potiče okrupnjavanje, omogućava razbijanje proizvodno-tehnoloških cjelina velikih proizvođača koji uz primarnu proizvodnju imaju i preradu, dakle zatvoren ciklus, zapošljavaju veliki broj radnika, ulažu u inovacije i nove tehnologije, izvoze…. Treba spriječiti da pojedina nesavjesna općinska vijeća razbijaju proizvodno-tehnološke cjeline i da državno poljoprivredno zemljište bude predmet lokalnog političkog potkusurivanja, pri čemu pojedinci gomilaju hektare, primaju od države velike potpore, a ne zapošljavaju ni jednog radnika. Isto tako, politika raspolaganja poljoprivrednim zemljištem mora biti kao i potpore – alat za restrukturiranje proizvodnje kako bi se povećala proizvodnja visokodohodovnih kultura, voća i povrća i suportirala stočarska proizvodnja – ističe Kovačević, a o svim tim problemima raspravljat će se i na stručnom skupu Samodostatnost u hrani za sigurnu budućnost koju HGK organizira 18. srpnja u Sisku.
Neki od prioriteta kojima bi se trebao baviti novi ministar poljoprivrede Josip Dabro, a predlažu ih iz udruženja poljoprivrede i prehrambeno-prerađivačke industrije HGK, jesu revidiranje Strateškog plana zajedničke poljoprivredne politike i njegovo bolje usklađivanje sa zacrtanim ciljevima, kao što su povećanje produktivnosti i fizičkog obujma proizvodnje u okvirima zelene tranzicije.
– Treba u programima povećati sredstava za investicije i podići limite jer proizvođači dodatno moraju investirati kako bi se uskladili sa zelenim politikama i sve rigoroznijim zahtjevima dobrobiti životinja i zaštite okoliša. Također, kao jedan od prioriteta predlaže se i poboljšanje Zakona o državnom poljoprivrednom zemljištu – zaključio je Kovačević.
>> FOTO Ovo je dupin Oliver koji je zapetljan već mjesecima: Istraživači mu htjeli skinuti konop, nisu uspjeli
Uvoz hrane rastao za 500 milijuna eura, samodostatnost pala još 4%: 'Dva su ključna razloga, nesposobni i lijeni domači balkanci i jeftina uvožena hrana sumljive kvalitete.