Izvor tople vode kod Ratarne u Križevcima, oko kojega se nerijetko, kako kojoj politici paše, govori, a uglavnom površno, opet je vruća tema u gradu nakon predavanja koje je na temu mogućnosti korištenja geotermalne energije iz bušotine Križevčanka 1 (oko 1400 metara pod zemljom) održao Srećko Maretić, križevačko-zagrebački geolog iz Ine.
Lani je islandska tvrtka EFLA, na temelju istraživanja koje je 2008. proveo Ina-Naftaplin, gradskoj upravi podastrla projekt crpljenja energije iz izvora, procjenjujući da bi razrada projekta koštala još barem 200.000 eura. Slične su bile i procjene HEP-ESCO-a. No, Maretić je prikupio sva dosadašnja izvješća i rezultate ispitivanja 1986. i 2008. i upozorava da nedostaju geološki i hidrodinamički model, kao i procjena potencijala rezervi, što dodatno košta.
– Stručnjaci sugeriraju i gradnju utisne bušotine, za odlaganje iskorištene geotermalne vode i obnavljao tlak u ležištu, a koja košta i više od 20 milijuna kuna – navodi Maretić. Valjalo bi, kaže, provoditi dalja ispitivanja ne bi li se ustalio pad razine vode u bušotini. Temperatura vode u vrelu je 68 Celzijevih stupnjeva, a moguća je dnevna proizvodnja 350 kubika, iz čega bi proizišlo 750 kW energije za zagrijavanje objekata poput škola, ali i plasteničku proizvodnju. Iako su i temperatura i proizvodnja manji nego u okolnim izvorima u zemlji, Maretić to ne smatra preprekom.
– Kad bi se uzela cijena iz Zagreba, gdje je kW 11 kuna, onda je to dnevna ušteda i 8347 kuna, što može i rasti poskupi li plin – zaključuje ekspert, podsjećajući da za ostvarenje projekta puno toga leži i na lokalnoj vlasti koja mora poticati ideje, neovisno o novcu. U Gradu kažu da je napravljen projekt studije izvodivosti grijanja objekata, a od Ministarstva gospodarstva zatražena dozvola za probna ispitivanja.
