U organizaciji Večernjeg lista održala se konferencija "Hrvatska kakvu trebamo – budućnost hrvatskog zdravstva". Održale su se i dvije panel-diskusije na kojima su sudjelovati brojni stručnjaci.
Ministar zdravstva Milan Kujundžić održao je prezentaciju na temu "Kamo ide hrvatski zdravstveni sustav“, glavni izvršni direktor organizacije "Healthcare Denmark" Hans Erik Henriksen prezentaciju "Zdravstveni sustav u Danskoj“, Tereza Šarić, direktorica Promeritus savjetovanja, prezentaciju na temu "Analiza aktivnosti i troškova u zdravstvu, možemo li bolje?“, a Dražen Jurković, direktor Udruge poslodavaca u zdravstvu Hrvatske, prezentirao je kako izgleda "Održiv i kvalitetan zdravstveni sustav: realnost ili utopija u Hrvatskoj".
11:10 – Panel-diskusija: Kakvo nam zdravstvo treba
Sudionici: Zdravko Marić, ministar financija Republike Hrvatske, Lucian Vukelić, ravnatelj HZZO-a, Tereza Šarić, direktorica Promeritus savjetovanja, Davor Miličić, predstojnik Klinike za bolesti srca i krvnih žila KBC-a Zagreb, Lea Smirčić Duvnjak, predstojnica SK “Vuk Vrhovac”, Jasna Karačić, predsjednica Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata, Vikica Krolo, predsjednica Koordinacije hrvatske obiteljske medicine
Moderator: Mislav Šimatović, Večernji list
11:25 – Panel-raspravu otvorio je ministar financija Zdravko Marić i napomenuo da ima i važnijih pitanja za zdravstvo osim samog izdvajanja novaca iz proračuna.
– Nije samo stvar financija. Ima tu još elemenata poput efikasnosti. Vidjeli smo usporedbu na razini Hrvatske po godinama. Mi smo radili i neke međunarodne analize. Ako gledate broj ljudi po bolnici, to je oko 65.000 pa se stavimo u kontekst drugih zemalja. Unutar Hrvatske postoji razlika u kapacitetima od Varaždinske županije, gdje imamo 1000, pa do Zagrebačke sa samo 100. Prosječno trajanje boravka pacijenta u bolnici jest 20 posto iznad europskog prosjeka. Ravnatelji se žale da oni uopće ne sudjeluju u procesu pregovaranja i da se zaključci donose bez njih – rekao je Marić.
– Prisjetimo se žučne rasprave o izlasku Zavoda za javno zdravstveno osiguranje iz riznice. Jedna je od stavki bila da će se redefinirati, spominjala se ušteda od milijardu i sto milijuna kuna. Nikad se to nije dogodilo. Gotovo 700 milijuna kuna izdvajamo za dopunsko zdravstveno. Danas se plaća puni iznos zdravstvenog osiguranja. Hoćemo li provjeriti koliki je postotak studenata koji, kad završe fakultet, sami sebi nastavljaju uplaćivati doprinos za zdravstveno?
Tereza Šarić, direktorica Promeritus savjetovanja, odgovorila je da nemamo odgovor na to pitanje.
11:35 – Vikica Krolo, predsjednica Koordinacije hrvatske obiteljske medicine, smatra da je obiteljska medicina podcijenjena.
– Primarna obiteljska medicina podcijenjena je i neatraktivna. Ako vi imate 2/3 administrativnih poslova koje vam je nametnula država, to je problem. Imamo manje liječnika, a sve su veće potrebe pacijenata koji su stariji. Na ovaj način to se ne može riješiti.
Tereza Šarić kazala je da nismo djelovali na vrijeme kad je trebalo rješavati probleme.
– Postoje zdravstveni sustavi koji mnogo učinkovitije rješavaju probleme od nas. Nismo smjeli dovesti do ovoga. Morali smo promijeniti model učinkovitosti. Danska je primjer. Oni nemaju veliki udio pacijenata s komplikacijama. Mi nismo djelovali na vrijeme. Nismo na vrijeme primijenili ono što nam je bilo na raspolaganju.
11:40 – Kad postanemo razvijeniji i bogatiji, opadat će broj kardiovaskularnih i zloćudnih bolesti, smatra Davor Miličić, predstojnik Klinike za bolesti srca i krvnih žila KBC-a Zagreb
– Kardiovaskularna patologija nacije u izravnoj je korelaciji sa stupnjem uznapredovalosti nekog društva. Najbolji primjer je Finska. Oni su, kad su postali bogatiji, postali zemlja s najmanje kardiovaskularnih bolesti. Finci zdravo jedu, kreću se, ne puše i sve je to dovelo do toga da je Finska danas jedna od najrazvijenijih zemalja u svijetu. Kad budemo razvijeniji, padat će i stope kardiovaskularnih i zloćudnih bolesti.
11:50 – Moramo ići i na preventivne preglede. Neka negativna iskustva iz zdravstva nisu motivirajuća za pacijente. U tom sustavu ne osjećaju se zaštićeni kako treba, ali odgovornost je na njemu da vodi računa o prevenciji i brine se za svoje zdravlje. Ali, opet naglašavam, netko ga mora motivirati na to sve i educirati, kazala je Jasna Karačić, predsjednica Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata.
11:55 – Vikica Krolo smatra da je nužno povećati broj liječnika i smanjiti administrativne obaveze.
– Kad govorimo o troškovima, govori se samo o troškovima bolnica. Mislim da treba i liječnicima smanjiti administraciju da imamo vremena za sve drugo. Treba nas brojčano povećati. Sve drugo je pogrešno. Treba pojačati primarnu zdravstvenu zaštitu. Ako se već ne može oduzeti sve što nam je ''uvaljeno'' od administracije, barem neka se zaposli administrator za takve stvari.
12:00 – Davor Miličić smatra da treba provoditi kontrolu kvalitete rada liječnika.
– Oni moraju biti podvrgnuti i određenim kontrolama kvalitete rada. Ali ne mislim na nekakve birokratske kontrole. Liječnik obiteljske medicine trebao bi biti vrednovan u odnosu na uspješnost liječenja onih osoba koje ulaze u njegov djelokrug djelovanja – rekao je Milčić.
12:10 – Moramo vidjeti što je u našoj moći i odgovornosti. Dat ću svoj doprinos, ali ne vidim da je rješenje u sustavu isključivo na financijskoj potpori. Treba cijeli mozaik sastaviti i izići s cjelovitom pričom. To će značiti doprinos kvaliteti. Spominjali smo nagrađivanje za izvrsnost, ja sam apsolutno za to. Moramo vrednovati rad i doprinose – zaključio je Zdravko Marić.
– Više ni jedan pacijent ne mora ići na liječenje u inozemstvo jer se apsolutno sve može napraviti u hrvatskim državnim bolnicama. Nema smisla čekati dan kad ćemo postati bogati. Sustav je vrlo žilav i nije pred kolapsom. Trebali bismo mi, medicinari, imati potporu medija da iznose pravu istinu u javnost – zaključio je Davor Miličić.
12:15 – 13:00 Panel-diskusija: Privatna inicijativa u zdravstvu
Sudionici: Jadranka Primorac, članica Uprave Specijalne bolnice Sv. Katarina, predsjednica Udruge privatnih poliklinika, bolnica, lječilišta i ustanova za zdravstvenu skrb pri HUP-u, Mladen Bušić, ravnatelj KB-a Sv. Duh, Radwan Joukhadar, predsjednik Uprave Medical Intertradea, Hrvoje Pauković, direktor Hrvatskog ureda za osiguranje.
Moderatorica: Valentina Wiesner, Večernji list
12:20 – Mi smo za poštenu tržišnu utakmicu i tu očekujemo napredak i promjene. Ohrabruju nas današnje izjave ministra financija Zdravka Marića, rekao je Hrvoje Pauković, direktor Hrvatskog ureda za osiguranje.
– Treba se revidirati lista svih primatelja potpore. Vladajući položaj HZZO-a mora se malo ''razrijediti''.
12:25 –Jadranka Primorac, članica Uprave Specijalne bolnice Sv. Katarina, kazala je kako Nizozemska i Švicarska imaju zdravstvene sustave za primjer.
– Nedavno sam bila u Nizozemskoj i pratila tamošnji zdravstveni sustav koji je gotovo pa privatan. Potiče se konkurencija između javnog i privatnog i to pridonosi kvaliteti, dostupnosti, boljoj troškovnoj učinkovitosti i to treba poticati. Drugi sustav je Švicarski. On je i duboko socijalan, ne vidimo tamo da baš ljudi umiru po ulici. Postavlja se pitanje u čemu su Švicarska i druge zemlje uspjele, a Hrvatska godinama ne može. To je sustavno i neargumentirano odbacivanje suradnje s privatnim sektorom.
12:30 – Trebat ćemo dosta mudrosti da put kojim ćemo ići sljedećih godina podupre održivi zdravstveni sustav. Činjenica je da postoje liste čekanja, ali isto tako nema države u EU u kojoj nema listi čekanja. Isto tako, činjenica je da liječnici nisu zadovoljni svojim statusom. S druge strane, ako pogledate poslodavce, onda ćete čuti da mi želimo nagraditi one koji rade i kazniti one koji ne rade učinkovito. Ako stvorite kvalitetne zakonske pretpostavke u sustavu da poslodavci mogu to raditi kao što rade u privatnom sektoru, uvjeren sam da će oni to moći učiniti – rekao je Mladen Bušić, ravnatelj KB-a Sv. Duh.
12:40 – Sve bismo pozvali na ponovno uvođenje poreznih olakšica za zdravstveno osiguranje. Tako ostvarujemo višestruke koristi. Kroz porezno poticajni tretman i za pravne osobe, ali i za fizičke – predlaže Pauković.
12:45 – U većini zemalja EU stajalište je zajedničko, a to je i moje mišljenje, da je manje bitno koje je struke ravnatelj zdravstvene ustanove. Tu su tri segmenta. Prvi je da on mora doći iz sustava i da ga poznaje. Drugi je da ima završen menadžment iz zdravstva , a treći da ima tim u kojem će posložiti sve segmente potrebne za upravljanje – odgovorio je Mladen Bušić na pitanje smatra li da ravnatelj bolnice mora biti liječnik ili menadžer.
12:55 – Najvažnije je pripremiti ljude da unaprijed idu na preglede. Ne treba izmišljati toplu vodu, tako je u drugim državama i pogledajte samo kako su te države provele sustav. Samo treba kopirati dobre modele. Ja bih gledao rezultate – zaključio je Radwan Joukhadar, predsjednik Uprave Medical Intertradea.
13.00 – Besplatnog zdravstva nema i jednake usluge za sve ne može biti. Treba zadržati i socijalni aspekt cijelog sustava. Potaknimo da se osiguraju i porezne olakšice. Tako možemo svi uspjeti, zaključak je Hrvoja Paukovića, direktor Hrvatskog ureda za osiguranje.
– Svaka reforma težak je proces. Treba odstraniti najgori dio i ostaviti najbolji. Strah od amerikanizacije ili privatizacije nema, zaključila je Jadranka Primorac, članica Uprave Specijalne bolnice Sv. Katarina.
– Hrvatski zdravstveni sustav zaista je dobar, a treba ga unaprijediti da bude odličan. Mi smo dio društva i ako se društvo u cjelini ne mijenja, teško će se mijenjati i zdravstveni sustav – zaključak je Mladena Bušića.
pa svi znamo kakvu hrvatsku trebamo, ali isto tako znamo da hdz i sdp to neće napraviti...