Premijer Andrej Plenković sudjelovao je na konferenciji Večernjeg lista 'Hrvatska kakvu trebamo' koja je posvećena efektima aktualne ekonomske, fiskalne i monetarne politike na ukupne gospodarske tokove. Tematski je konferencija u Koprivnici posvećena ženskom leadershipu u izazovnim vremenima. S premijerom u intervjuu '1 na 1' razgovarao je zamjenik glavnog urednika Večernjeg lista Mislav Šimatović.
Premijer Plenković prvo se osvrnuo anketu koja je puštena na konferenciji.
- Veliki broj kompanija podržava subvenciju cijena energenata - rekao je premijer.
- Bez toga, posljedice za hrvatsko gospodarstvo bi bile velike. Iznijeli smo ovu krizu da nije bilo onih 400 tisuća nezaposlenih u covidu, masovnih otpuštanja... - rekao je.
Upitan je o reakcijama Europske unije na krize u posljednjih godina, od koronavirusa, migrantske krize kao i energetske?
- Mi smo se na nacionalnoj razini u početku svi bavili sobom. Da nam Kinezi nisu poslali zaštitnu opremu, mi bi imali problem. Druga faza je bila munjevit odgovor znanstvene zajednice na pravodobno i brzo otkriće i kasnije proizvodnju cjepiva. Treći, ekonomski i financijski odgovor EU je bio sjajan. To nam je omogućilo da krenemo s brzim oporavkom - rekao je.
Upitan je o inflaciji u Hrvatskoj?
- Mi smo zemlja s manjom stopom od zemalja istočne Europe koje nisu u europodručju i dio te inflacije je generiran od strane naših aktera. Ne možemo više na kraju 2023. godine reći da je generirana isključivo posljedicama ruske agresije na Ukrajinu. Dosad je s razine EU Ukrajini dano pomoći od preko 80 milijardi eura - rekao je premijer.
Šimatović ga je pitao što znači revizija proračuna Europske unije u kontekstu pomoći Ukrajini, ali i rješavanja migrantske krize?
- Prije dvije godine dijelili smo se na dvije skupine, škrtce i prijatelje kohezije, to smo mi. Proračun EU u 80-postotnom iznosu puni 10 najbogatijih država, ostalih 17 koriste sredstva iz zajedničke blagajne i love ritam razvoja. Ovo je desetljeće kad mi više nećemo loviti. Upravo na inzistiranje škrtaca tada nije bila predviđena revizija višegodišnjeg financijskog okvira nego se sada radi pregled. Nitko tada kad smo 2020. radili sedmogodišnji plan nije računao da ćemo imati Putinovu agresiju na Ukrajinu, na ovako velike klimatske promjene s velikim elementarnim nepogodama i da će se reaktivirati migrantske rute koje izazivaju lom na temelju načela solidarnosti - rekao je Plenković. Pojasnio je kako će revizija trajati iduća dva-tri mjeseca.
- Hrvatska ne smije utjecati na iznose koje imamo u omotnici kada je riječ o regionalnom razvoju, ali inteligentno tražiti više sredstava za migrantsku krizu, iskazati solidarnost sa Ukrajinom i voditi računa o našim iskustvima u borbi s velikim elementarnim nepogodama - kaže premijer.
- Sigurno da ćemo tražiti više sredstava, ključ za nas je ojačati kontrolu na granici između Grčke i Turske, između Bugarske i Turske i staviti snažan pritisak na Srbiju i BiH da u potpunosti usklade svoju viznu politiku s politikom EU. Dio nezakonitih migranata dolaze na aerodrome u Beograd i Sarajevo kao turisti bez ikakvog problema, to je nešto što je politički nedopustivo - rekao je.
Analitičari upozoravaju na pad izvora i industrijske proizvodnje, može li to u nekom narednom vremenu utjecati na to da doživimo neke negativne stope u gospodarskom rastu?
- Mislim da ne, gospodarski rast će ove godine biti između 2,6 i 3 posto. Svi revidiraju procjene rasta na gore. Vlada je prošlu jesen, procijenila rast od 0,7 posto. Već smo ga mi sami dva puta revidirali i revidirat ćemo ga ponovno za koji tjedan i očekujem da će manje-više doći do konvergencije tih procjena i da ovo o čemu govorite, to je na mjesečnoj razini, na razini godine će biti unutar -1 posto što je refleksija onoga što se zbiva u velikim zemljama EU. To se reflektira i na hrvatsko gospodarstvo. No, podaci u turizmu govore da ćemo biti bolji nego prošle godine, po prihodima i veći nego 2019. - kaže premijer.
- Naše projekcije rasta za 2024., 2025. su između 2,5 i 3 posto - rekao je.
Upitan je i o mogućem članstvu u OECD-u.
- Mi ako nastavimo ovom dinamikom, najpripremljeniji smo za konačnu političku odluku o članstvu u OECD-u. Time mi kao država zaokružujemo sve ono što možemo učiniti, to je ogroman iskorak i u skladu je sa zadnjom procjenom MMF-a gdje je Hrvatska među 38. naprednih ekonomija svijeta. Do njega je došlo uz puno truda i rada, nije se dogodio slučajno. Sad ćemo u izbornoj kampanji doživjeti tezu da sve što se dogodilo, dogodilo se samo od sebe. Odluke je mogao donijeti netko drugi, pa nije - kazao je Plenković.
Je li hrvatski nacionalni interes proširenje Europske unije i što Hrvatska može napraviti s partnerima da se ubrza taj proces? Može li se reformirati Europa bez da se mijenja temeljni ugovor?
- Najveći akcelerator proširenja je Putin. Da nema agresije Ukrajina nikad ne bi bila kandidat za proširenje. Da ne govorim o Moldaviji. Mi smo jedna od zemalja koja želi da naši susjedi ispune kriterije i uđu u Europsku uniju. Međutim, ima jedna druga stvar. Nije nebitno kako Unija institucionalno funkcionira. Onih 10 koji plaćaju više nego ostali, jako paze kako izgledaju europske institucije, koliki je broj povjerenika, zastupnika i tko odlučuje o smjeru u kojem će ići Unija. Pitanje proširenja s našeg aspekta će uvijek biti na dnevnom redu, ali svjesni realnosti znamo da će to trajati dosta godina, a to znaju i svi ostali - rekao je premijer.
VIDEO: Gradonačelnik Koprivnice Mišel Jakšić: Naš je stav da Vlada nije napravila dovoljno
Hrvatska i njeni građani već su preopterećeni s visokim porezima i nametima, radi čega imamo male plaće i skupe cijene izgleda. Znači nemamo pristojne plaće, mirovine, nemamo ušteđevine izuzev pojedinaca, imamo skup život, ne putujemo i sad izgleda neki bi nakon izbora uveli porez na ono jedino malo što imamo, a to je naše domove i učiniti nas podstanarima u vlastitom domu i uvijek korak do beskučništva. To je ključno pitanje ovih izbora na koje trebaju odgovoriti svi kandidati, a ne prebacivati temu. Da npr. prvo probaju smanjiti preveliki državni aparat i rashode.