08.02.2020. u 07:48

Ustavni sud svima je naložio, sudovima i drugim tijelima, da zakon tumače na takav način da nitko, pa ni istospolne zajednice, ne budu proceduralno diskriminirani jer za to nema opravdanog razloga.

O kontroverznoj odluci Ustavnog suda sasvim sigurno bit će još puno rasprava, ne samo sljedećih dana, i ne samo među ustavnopravnim stručnjacima već ponajviše među onima koji odluku i četiri izdvojena mišljenja na 72 stranice neće niti pročitati.

Riječ je o, iz više razloga, presedanskoj odluci. Ustavni sud raspravljao je o ustavnosti onoga što uopće nije dio zakonskog teksta, o “propustu” zakonodavca da u Zakon o udomiteljstvu kao potencijalne udomitelje izričito spomene i istospolne partnere, bez obzira na to jesu li u formalnom životnom partnerstvu ili nisu.

Zatim, presedan je i što se u izreci odluke zapravo kaže da je Zakon o udomiteljstvu ustavan, dok se u obrazloženju navodi kako izostavljanjem istospolnih partnera zakon proizvodi diskriminatorne učinke prema njima te da za to nema racionalnog opravdanja ni legitimnog cilja. Sporne odredbe nisu ukinute samo zato što bi nastala praznina na štetu korisnika udomiteljstva.

No, Ustavni sud svima je naložio, sudovima i drugim tijelima, da zakon tumače na takav način da nitko, pa ni istospolne zajednice, ne budu proceduralno diskriminirani jer za to nema opravdanog razloga. Iako je to protivno volji zakonodavca. To znači da se Ivu Šegotu i Mladena Kožića ili bilo koji drugi istospolni par, ne može unaprijed eliminirati kao udomitelje. Ministarstvo bi stoga trebalo vratiti sporni slučaj Centru kako bi meritorno odlučio, jer nema opravdanog razloga zašto bi se njih dvojicu isključilo iz procedure. Što ne znači da moraju dobiti dijete kao udomitelji.

To je zasebna bitka, u kojoj će se voditi računa o najboljem interesu djeteta, a ne o pravima udomitelja. Suštinski, odluka Ustavnog suda je iskorak u smislu priznanja (zakonske i proceduralne) jednakopravnosti istospolnih zajednica te afirmacije teleološkog tumačenja zakona. To više što su jaki argumenti kritičara, pa i ustavnih sudaca, kako se Ustavni sud upustio u “zakonodavni aktivizam” (Branko Brkić), odnosno “kreaciju zakona i uzurpaciju zakonodavnih ovlasti parlamenta” (Miroslav Šumanović), čime se “na mala vrata” omogućuje overruling i kod posvojenja bez “zakonodavne intervencije”.

Video: Ivo Šegota i Mladen Kožić o svojoj borbi za pravom na udomljavanje djece

Komentara 7

Avatar Django
Django
09:43 08.02.2020.

Novinarskim jezikom rečeno - strava! Hrvatskim jezikom rečeno - užas. Malo po malo, skoro neprimjetno, ovaj svijet se mijenja u nešto što neće dobro završiti. Jučer čitamo da Merkel traži poništenje pokrajinskih izbora, jer joj pobjednik nije po volji. Isti dan, hrvatski Ustavni sud uzima si za pravo pisati zakone, iako to pravo ima samo i jedino Hrvatski Sabor. Ustavni sud jedino može zaključiti da zakon, eventualno, nije u skladu sa ustavom i naložiti Saboru da korigira zakon. Ili, već pomalo zaboravljena afera u kojoj se potezom pera proglašava 40.000 ljudi nepismenima. To sve skupa više nema veze sa demokracijom, to je diktatura.

Avatar Observer
Observer
08:54 08.02.2020.

Uloga Ustavnog suda ili bilo kojeg suda nije da propisuje zakone, zakone iskljucivo propisuje Hrvatski Sabor a sud vodi racuna da se ti zakoni postuju. U demokraciji sud ne smije biti zakonodavac.

WI
wimnannimea
12:25 08.02.2020.

Da sam malo dijete vise bi voljela da me cuvaju tete u vrticu gdje se mogu igrati sa drugom djecicom, nego da me ova dva bradata klipana njuse, bale, oblace, svlace i kupaju, i stavljaju u svoj krevet. Jadna djeca, vec ih je sudbina isamarala, jos i ovo jebote, dupla kazna. Djecu se ne smije dirati i dijeliti nikome okolo, sve dok dijete ne poraste, do 14-15 godina, i samo ne odluci zeli li zivjeti u takvoj obitelji. A do tada drzava ima obavezu da se brine o njemu na najbolji moguci nacin, da dijete zivi u zdravoj sredini dok dijete stane na svoje noge i razumije svijet u kojem zivi.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije