Nakon Plenkovićeva oštrog istupa

Večernji doznaje: Dogovor o 1,4 milijuna doza Pfizera za Hrvatsku vrlo brzo

Croatia's Prime Minister Andrej Plenkovic is welcomed by European Commission President Ursula von der Leyen at the EU Commission headquarters in Brussels
Foto: YVES HERMAN/REUTERS/PIXSELL/REUTERS/PIXSELL
1/4
26.03.2021.
u 22:00

Ne znači nužno da će svih 10 milijuna ubrzanih doza biti raspoređeno zemljama kojima su najpotrebnije.

Hrvatski zahtjev za isporuku veće količine iz ubrzane europske pošiljke 10 milijuna doza Pfzer/BioNTechovog cjepiva u drugom kvartalu “sasvim je legitiman” – ta se rečenica čula nakon dramatičnog videosummita EU ne samo javno, kao iz usta nizozemskog premijera Marka Ruttea koji je apostrofrao Hrvatsku, Bugarsku i Letoniju kao zemlje kojima zaista treba pomoći, ali je namjerno izostavio Austriju.

Ne samo, dakle, javno, nego i u povjerljivim razgovorima među liderima, koji su nam prepričani danas iz naših upućenih izvora, zahvaljujući kojima smo, podsjetimo, ranije ovoga tjedna i imali prvi informaciju da je početni prijedlog bio da od 10 milijuna doza Hrvatska dobije 1,4 milijun. Ništa još nije dogovoreno, ali od tog prijedloga se krenulo, što je danas, na press konferenciji u Zagrebu, potvrdio i premijer Andrej Plenković, potvrdivši i podatak, također ekskluzivno objavljen u Večernjaku, da bi u slučaju takvog dogovora Hrvatska do srpnja bila u prilici procijepiti 54 posto stanovništva. Bez takvog dogovora, Hrvatska bi srpanj dočekala s maksimalno 36 posto cijepljenih, što bi bio najslabiji postotak u EU.

Izvan kadra videokonferencije

Upravo zbog toga što bi solidarna, “korektivna” raspodjela ovih 10 milijuna doza spasila od dramatičnog zaostajanja one države članice koje su se pretjerano kladile na AstraZenecu, a premalo na Pfzer/BioNTech, premijer Plenković imao je oštar nastup na videosummitu. Prije njegove i intervencije češkog premijera Andreja Babiša, austrijskog Sebastiana Kurza i još nekih, nisu ni bili predviđeni pisani zaključci o tom konkretnom problemu, ali nakon tih intervencija postalo je jasno da, dok videosummit traje, treba napisati i usuglasiti tekst o tome.

Dok su gledali u kameru i pratili videokonferenciju koja je u tom trenu prešla na druge teme (da bi se kasnije vratila ovoj), neki su lideri tipkali poruke na mobitele izvan kadra, privremeno gasili kameru da bi se čuli bilateralno s nekim od najvažnijih sugovornika na videopozivu, i davali suradnicima u sobi zadatak da telefonima i e-mailovima koordiniraju s kabinetima u drugim glavnim gradovima kako će tih nekoliko novih rečenica izgledati. Na kraju teksta usvojenih zaključaka kaže se da se zadužuje Odbor stalnih predstavnika u Vijeću EU (Coreper) da pronađe rješenje za distribuciju tih 10 milijuna doza “u duhu solidarnosti” s obzirom na brzinu isporuka.

Politički, a ne samo tehnički problem

Unatoč medijskom dojmu da je među liderima bilo povišenih tonova, posebno prema Kurzu, čijim su ponašanjem na ovu temu neki lideri prilično nezadovoljni, među najvažnijim liderima stvorio se dojam da će se rješenje pronaći i odluka donijeti vrlo brzo. Nitko ne govori o konkretnom roku, ali govore optimistično i kažu da je dobro da su Plenković i drugi na videosummitu osvijestili taj problem kao politički, ne samo tehnički. To su sve naše ekskluzivne informacije iz Bruxellesa, a potvrdio ih je na press-konferenciji u Banskim dvorima i premijer Plenković:

– Nije bilo posebno žestoko. Ja sam bio temeljit, jasan, uvjerljiv i svi su brzo shvatili o čemu se radi. Ja nastupam onako kako treba. Uglavnom, riješit će se to – rekao je premijer.

Ne znači nužno da će svih 10 milijuna doza biti raspoređeno zemljama kojima su brze povećane isporuke najpotrebnije. Moguće je da će 50 posto toga ići samo njima, a 50 posto svima po udjelu u broju stanovnika. No, razlog za optimizam u predviđanju naših izvora da će stvar biti brzo dogovorena možda leži i u tome da je sada jasnije zašto se Austrija “gura” u grupu iako ne zaostaje toliko kao svi drugi iz te grupe.

Austrija nema sada toliko vidljiv problem, ali imat će ga za nekoliko tjedana jer je naručila premalo cjepiva Johnson&Johnson, koje će početi stizati svima u EU u travnju. Hoće li države poput Njemačke ili Danske uzeti u obzir tu austrijsku argumentaciju, vidjet će se sljedeći tjedan na Coreperu. No, za Hrvatsku je bitno da nitko ni javno ni u povjerljivim pregovorima ne spori da Hrvatskoj treba pomoći isporukom većeg broja doza Pfzera u drugom kvartalu.

VIDEO Cijepili su se Plenković, Beroš i Jandroković AstraZenecom: "Svaki cijepljeni pojedinac pridonosi zaštiti populacije"

Ključne riječi

Komentara 57

ZZ
Zeko_zna
22:18 26.03.2021.

Mislite oštar nastup Kurca

MI
Miaka
22:12 26.03.2021.

A večina naroda se ne želi cjepiti i šta sad

MA
Mary5
22:12 26.03.2021.

Netreba hvala.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije