Zašto je Slovenija, mala nacija s dva milijuna ljudi, uređenija i naprednija od Hrvatske? Ne možemo se sa Slovencima usporediti ni po standardu, ni po povjerenju građana u državne institucije.
U EU se Slovenija tretira kao ozbiljna državu koja se zna izboriti za svoje interese, a ne kao zemlju – slučaj i nitko je ne spominje u kontekstu s Hrvatskom, Rumunjskom, Bugarskom koje imaju ozbiljnih demografskih i gospodarskih problema te onih s korupcijom. Slovenci si mogu dopustiti i da stave žicu na granicu a da ih se ne kritizira, ne spočitava im se da su ksenofobi, da Bosance zapošljavaju na crno i za slabo plaćene poslove...
Pogledajte video usporedbe Hrvatske i Slovenije:
Politolog, prof. Zdravko Petak ističe da je Slovenija imala uravnoteženiji i pametniji put transformacije iz socijalističkog u kapitalistički sustav na koji su utjecali prestižni ekonomisti poput Jože Mencingera. U nas je ta transformacija, dodaje, bila puno bliže grabežu.
– Slovenci su uvijek imali ravnomjerniji regionalni razvoj, nisu gurali sve u Ljubljanu nego i u Novo Mesto, Maribor, pazili su da im regije budu ravnomjerno razvijene. Nisu dopustili radikalnu deindustrijalizaciju, zadržali su institute socijalnog partnerstva mnogo jače nego mi. Debelo su iznad nas po kvaliteti ekonomske politike, demokracije, uloge nevladinih organizacija. Po razini korupcije Hrvatska se godinama ne uspijeva prebaciti preko koeficijenta 50, a Slovenci su debelo iznad 60. Zadnji PISA testovi pokazuju da su mladi Slovenci u matematičkoj pismenosti među prvih 15-20 zemalja svijeta, a po čitalačkoj pismenosti i poznavanju znanosti debelo su iznad prosjeka zemalja OECD-a, a mi smo po sva tri ta kriterija ispod prosjeka. Godinama ne uspijevamo izdvajati za istraživanje i razvoj minimalno traženih 1,5% BDP-a, a Slovenci kontinuirano izdvajaju iznad 2%, čak blizu 2,4-2,5% BDP-a – kaže Petak.
Pogledajte i video: Evo kolike su zapravo plaće po zanimanjima u Njemačkoj
To što su ispred nas dvije klase omogućuje im i da skreću prema uskogrudnosti jer ih se ne doživljava kao nekoga tko stvara probleme i ima problem sam sa sobom. Bolje štite nacionalne interese i imaju veći autoritet u EU od nas.
U službi građana
– Mi smo na popisu zemalja koje imaju 20-21% rođenih u Hrvatskoj koji žive izvan zemlje, a manje od 5% Slovenaca živi izvan zemlje, što je na razini skandinavskih zemalja. Slovenci ne gube svojih dva milijuna stanovnika i imaju povjerenja u svoju državu – ističe Petak.
Uspješnije su napravili transformaciju iz socijalističke ekonomije u socijalno-tržišnu te iz autoritarnog poretka u demokratski.
– Političke ostrašćenosti kod nas nisu vezane uz rasprave o razvojnim temama i modernizaciji, nego uz to tko je koga htio udariti. To je hrvatska razina, kao i stalno vraćanje u 90-e, čime se treba baviti pravosuđe. Trebamo se baviti time kako spasiti krajeve koji ostaju bez ljudi, kako se dići na 4,5% rasta i regionalno razvijati da ne ovisimo samo o turizmu. Ništa se ne rješava 20 godina i samo se vrtimo ukrug. Često sam na sveučilištu u Ljubljani, koje nije Harvard, ali ne pada kao mi – govori Petak, koji odlično surađuje sa svojim slovenskim kolegama.
I sociolog dr. Drago Čengić kaže da je početkom 80-ih Slovenija stalno gledala preko granice kako funkcionira kapitalizam. Još u bivšoj državi imali su ideju o posebnosti Slovenije i regionalnu politiku koja je pridonosila ujednačavanju razlika između sela i grada.
– Jaz između urbanog i ruralnog kod njih se smanjivao, pa su Slovenci otkrivali prednosti prvih suburbija, a u nas imate ljude u okolici Zagreba i Velike Gorice koji su formalno u naseljima koja pripadaju gradu, a nemaju uređenu kanalizacijsku mrežu. Slovenija ima kvalitetne institucije u službi građana, a kod nas se priča u dijelu institucija svodi na onu “država - to smo mi” ili “država - to sam ja”. Prijateljev sin koji je iz Zagreba otišao studirati u Maribor elektrotehniku oduševljen je koliko su ondje profesori i asistenti posvećeni studentima. Načelo u našim institucijama često je vezano uz shvaćanje grupe na vlasti ili zavičajne ili interesne mreže, a ne uza zakon. Zakonito postupanje institucija u Sloveniji je bitan element njihove državnosti kao kontinuiteta bez obzira na to tko bio na vlasti. Mi imamo niz političara u vlasti i oporbi koji ne razmišljaju što je stvarna misija politike, sve se svelo na dvorske igre. Nikoga nije briga za probleme u znanosti, umirućim industrijama, ali je važno nekoga optužiti za veleizdaju. Naš se biznis svodi na rentiranje svega postojećeg bez ulaganja u budućnost. Često se ponašamo kao da za našeg života treba sve uništiti za privatne potrebe, a budućnost je deklarativno bitna – ističe Čengić.
Ksenofobija siva točka
Slovenci se dobro znaju zauzeti za svoje interese u EU.
– U pozadinskoj fronti, u odnosima sa stručnim ešalonom EU i s vrhovima političke klase EU znaju bolje obrazlagati svoje interese, kao što znaju primiti Putina a da im se to ne zamjera. Hrvatska se ne zna dovoljno založiti za sebe u europskim centrima moći, nemamo definirane srednjoročne i dugoročne interese. Skloni smo pasivnoj imitaciji općih trendova, a ne razmišljanju svojom glavom i zauzimanju za svoje interese. Kasno se probudimo i ne predviđamo događaje pa je tek sad manjak radnika postao tema. Država na problem iseljavanja ne reagira s modelima povratka dijela ljudi koji bi se vratili jer nisu svi sretni u inozemstvu, ali morate stvarati pretpostavke da se vrate ljudi u urbana i ruralna područja, obogaćeni novim znanjima – kaže Čengić. Zanimljivo je i njemu da i kod Slovenaca ima sivih točaka poput ksenofobije, ali se generalno to smatra nevažnim za funkcioniranje slovenskog društva i njegovo mjesto u EU. Možda zato što su nijanse ksenofobije, rasizma ili nacionalizma u svakoj zemlji različite – kaže Čengić.
Smatra da se u Hrvatskoj moraju pojaviti nove političke snage i definirati u idućih 10 godina pet ključnih tema poput obrazovanja, demografije, gospodarskog razvoja, vanjske politike i zaštite prirode, oko kojih je nužan konsenzus političke, gospodarske, kulturne i akademske elite. Slovenci su i manje patrijarhalni od Hrvata. Slovenija se ubraja u vrh EU sa Švedskom u kojoj se muškarci i žene svakodnevno brinu za djecu pa to radi 88% Slovenki i 82% Slovenaca, a u nas se samo 54% muškaraca svakodnevno brine za djecu. Lošiji od nas su samo Grci. I po obavljanju kućanskih poslova i kuhanju Slovenci su debelo ispred Hrvata. I demograf Stjepan Šterc slaže se da Sloveniju ne ubrajaju u zemlje kojima prijeti izumiranje iako je mala, ali je uređeno društvo i prema djeci i majkama odnosi se bolje nego u Hrvatskoj.
>> Evo kako će se u Hrvatskoj plaćati cestarina
Ja sam u Sloveniji rodjen i tu ZIVIM 40 godina i mogu vam reci da je ovaj tekst CISTA LAZ i preokretanje istine. Cisto SUBJEKTIVNO baljezganje sa sumljivim i upitnim ciljem. 1. U Sloveniji NIJE tekla fino privatizacija vec see KRALO i narod NE VJERUJE u drzavu i institucije. 2. Slovenija i Hrvatska se NE MOGU usporedjivati jer tu u Sloveniji rata nije hvala bogu ni bilo (onih 10 dana se zove rat u svrhe dizanja nacionalnoga ponosa i identiteta) 3. Slovenci NE podnose svojih politicara. 4. Slovenci NISU zadovoljni sa placama i mladi ODLAZE ali vecina se vozi na posao u Avstriju, prijavljeni su u Sloveniji i sakrivaju to. 5. Slovenija NEMA susjede koji jih stalno nesto grizu vec miroljubive narode - najveci problem jim je Piranski zaljev (to je medijsko najveca DRAMA) i par izbjeglica koje predju granice. 6. Slovenija NIJE dobro pozicionirana u EU vec tu vlada stalna percepcija da Sloveniju u EU nitko NE DOZIVLJAVA i da stalno tamo Slovenija samo klima glavom i gubi sve sporove. Hrvatska je JACA u EU I slovenci hrvate dozivljavaju kao jako slozne, domoljubne I da Hrvati znaju braniti svoje stavove. 7. Slovenci NIKADA ne pisakaju lose po svijetu o svojoj drzavi i ne tuzakaju I ne pljuju po svojoj zemlji po svijetu i to je ta GLAVNA stvar i razlog zasto ispada da jim ide bolje. Cisto zlonamjerno pisakanje i laz. Pozdrav iz Slovenije.