Novo američko ropstvo

Više od 80 tisuća žrtava trgovine ljudima u SAD-u svake godine

 šverc ljudima
AFP/PIXSELL
26.11.2009.
u 10:02

Prema State Departmentu nasilno se u SAD dovede preko 17 tisuća ljudi, ali s prisilnim radom i seksualnim zlostavljanjem nisu suočeni samo imigranti.

Jedna je šesnaestogodišnja Meksikanka dopremljena u bolnicu u Daytonu u visokom stupnju trudnoće. Po cijelom je tijelu imala tragove fizičkog nasilja, no do vremena kada su liječnici to ustanovili, par koji ju je dopremio u bolnicu već je nestao. Ispostavilo se da je djevojčica ilegalno dopremljena u SAD i da je služila kao ropkinja u jednoj kući u obližnjem Springfieldu, gradu od šezdesetak tisuća stanovnika koji je donedavno slovio kao uzoran grad, utjelovljenje američkog sna.
- Mislio sam da je ropstvo okončano prije kojeg stoljeća. Ali ne, još se dobro drži - komentirao je mjesni šerif u Springfieldu.
Da nije prekinut lanac, dijete ove Meksikanke bilo bi odmah po rođenju na crnom tržištu.

Čak 17 i pol tisuća ljudi, najčešće žena i djece, nasilno se tijekom jedne godine dovede na američko tlo radi prisilnog rada ili prostitucije - podaci su američkog State Departmenta. Šverc ljudima toliko se razvio da mediji novu pojavu već krste kao moderno američko ropstvo. Stručnjaci, naime, navode da je taj broj i pet puta veći ako mu se pribroje žrtve trgovine ljudima unutar zemlje.
- Problemi su puno veći nego što se to shvaća - kaže Richard Cordray, javni tužitelj u Ohiju. Stanovnici američkog Midwesta moraju se suočiti s činjenicom da se zločin ne zbiva više samo u nekim dalekim zemljama, već je tu u kukuruzištima oko njih.

Da bi se upozorilo na taj problem, u Daytonu je nedavno održana konferencija o trgovini ljudima. U Toledo je poslan poseban tim FBI-a koji bi trebao ući u trag kriminalcima, jer je to za lokalne policajce i suce “divlji novi svijet”.

Ući u trag kriminalcima teško je prije svega zato što su žrtve sklonjene u svojevrsna imigrantska geta; jezična je barijera teško premostiva, a ilegalni doseljenici plaše se policije. Međutim, da nije riječ o problemu koji tišti samo siromašne Meksikance, latinske, kineske ili slavenske useljenike, pokazuje primjer Therese Flores, svojedobno žrtve, a sada aktivistice koja se bori protiv trgovine ljudima.

Ona je bijela Amerikanka iz srednje klase, odrasla u predgrađu Detroita. Kada je imala 15 godina napadnuta je i silovana, a njezin ju je silovatelj tijekom čina fotografirao. Ucjenjujući je fotografijama, natjerao ju je na seks sa strancima.

- Agonija je trajala dvije godine - kaže Therese, prisjećajući se kako ju je jedne noći silovalo dvadesetak nepoznatih muškaraca.

- Ljudi misle da se to ne može dogoditi nekome tko živi u pristojnom kvartu i izgleda poput mene. Ali to je predrasuda - zaključuje Therese koja je svoje iskustvo pretočila i u knjigu.

Komentara 6

AG
Agramer198
10:28 26.11.2009.

Nitko nije rekao da nema. No eto zato State Department svake godine upire prstom u RH i vrišti kako se trebaju poštivati ljudska prava i spriječiti trgovina ljudima, kako smo problematični itd, itd. A sada eto vidimo da oni imaju godišnje 80 000 robova tam. Ko je ono rekel \"the south will rise again\"? Ovo mi se fakat čini kao robovlasništvo na kub sans bičevanje. Sada vjerojatno koriste elektrošokere..

OB
-obrisani-
14:49 26.11.2009.

Ted Gunderson ( umirovljeni sluzbenik FBI ) tvrdi kako u USA GODISNJE nestane 400,000 djece.Ustvrdio je da se mnogo te djece prodaju na tajnim sajmovima kao stoka sa brojevima oko vrata.

OB
-obrisani-
18:28 26.11.2009.

Ovo samo pokazuje, koliko se vi trudili da popljujete islam , uvjek je bilo i uvjek ća biti da se žena u islamskim zemljama i njena ljepota kao i njena ličnost poštuje više nego na zapadu....

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije