Hrvatska je jedna od najvećih gubitnica u raspodjeli cjepiva unutar Europske unije, odnosno jedna je od država koje su najviše zakinute po isporučenim dozama cjepiva u odnosu na broj stanovnika, od nje su lošije samo Latvija i Bugarska.

Izračuni dobro obaviještenih dužnosnika EU, koji su željeli ostati anonimni, pokazuju da bi Hrvatska u ovakvoj raspodjeli bila zakinuta za gotovo 150 tisuća doza cjepiva, a pravi rezultat nejednakosti vidjet će se u drugom kvartalu. Istovremeno, neke države itekako profitiraju od čudnog izračuna doza i dogovora unutar Upravljačkog odbora za cijepljenje, tijela koje je formirala Europska komisija kako bi im pomoglo.

Video sadržaj

74

PREMIJER RH

Plenković poručio iz Bruxellesa: Rusko cjepivo može u Hrvatsku samo nakon odobrenja EMA-e

Netransparentan rad

Primjerice, Danska je u plusu za gotovo 77 tisuća doza, što znači da će, primjerice, krajem svibnja, procijepiti svoje stanovništvo, dok će Hrvati svoje doze još čekati. Iako su države članice dogovorile da raspodjela cjepiva ide po ključu u odnosu na broj stanovnika, što je jedino fer i ispravno, podaci pokazuju da se taj princip ne poštuje. Hrvatska, čije stanovništvo čini 0,91 posto ukupnog stanovništva EU je do 9. ožujka dobila 394.170 doza, što je već negativan trend. Stopa isporuke za svaku državu u odnosu na broj stanovnika pokazuje da bi Hrvatska bila u minusu čak 27 posto, što bi – pretočeno u cjepivo – značilo 148.522 doza manje nego što joj pripada, kažu podaci koje su prikupili EU dužnosnici, a u koje je Večernji list imao uvid.

Najgore prolazi Latvija s negativnom stopom od 62 posto i manjkom od 158.946 doza, Bugarska s minusom od 59 posto i manjom od 545.281 doza, a zatim Hrvatska. S gornje strane ljestvice, među dobitnicima, nalazi se Malta koja je u plusu sa stopom od 155 posto, Njemačka s 11 posto i Danska s 10 posto. Na problem nejednakog tretmana i otklon od dogovora upozorio je jučer austrijski kancelar Sebastian Kurz, koji je direktno prstom upro u Upravljački odbor, nazvavši ga “bazarom u kojem se trguje cjepivima”.

Oko rada tog tijela od siječnja u kuloarima kruže različite priče. Dužnosnici EU s kojima smo razgovarali kažu kako je njihov rad netransparentan, ne znaju ni točan sastav te da “više ni ne mogu pratiti po kojoj se osnovi raspoređuje cjepivo”. Neki govore da bi u raspodjeli ulogu igra koliko je koja država naručila cjepiva, što u konačnici rezultira nejednakom rasporedom i zakinutošću nekih država, ali da to nije dovoljno dobro objašnjenje. Hrvatski premijer Andrej Plenković u petak je u Bruxellesu kazao kako je cilj Komisije i članica da se ubrza distribucija cjepiva.

Video sadržaj

49

HRVATSKA NIJE DOBILA SPORNU SERIJU

Osam zemalja EU odbacuje AstraZenecu zbog smrtnih slučajeva: Naši znanstvenici objašnjavaju pozadinu

Ovisi o narudžbama

Cijeli koncept nabave cjepiva od početka išao za tim da su svi državljani EU jednakopravni i da svi moraju dobiti mogućnost da, sukladno narudžbama njihovih vlada, dobiju cjepivo. Pravi je problem dinamika isporuke, a eventualne razlike u dozama cjepiva koje stižu u pojedine države članice, što ovisi o tome koja je država naručila koliko doza kojeg cjepiva.

– Ako je netko naručio više Pfizera, a Pfizer je brži i učinkovitiji u proizvodnji i dinamici, onda on dobiva proporcionalno više cjepiva. Ako, primjerice, jedna od kompanija ima neki problem u proizvodnom lancu, a baš od njih ste naručili više, onda taj broj varira – pojasnio je Plenković i dodao kako ipak sve te razlike nisu u ovom trenutku prevelike.