Hrvatska je na drugome mjestu u EU po stopi smrtnosti od raka, a zbog starenja stanovništva i ograničenih sredstava, jedino uz praćenje ishoda liječenja moguće je efikasnije organizirati zdravstvenu skrb i postojeće resurse preusmjeriti tamo gdje pacijenti imaju najviše koristi. Zaključak je to međunarodne konferencije Zdravstvo temeljeno na praćenju ishoda liječenja, održane danas u organizaciji Inovativne farmaceutske inicijative (iF!) i Europskog udruženja inovativnih farmaceutskih kompanija (EFPIA), a pod pokroviteljstvom hrvatskog Predsjedanja Vijećem EU. Vodeći svjetski stručnjaci objasnili su kako neke zemlje već desetljećima uspješno mjere ishode liječenja i temeljem toga redefiniraju nacionalne zdravstvene strategije, fokusirajući se na najučinkovitije liječenje. Ministar zdravstva Vili Beroš osvrnuo se na europske aktivnosti tijekom hrvatskog predsjedanja.
Hrvatski ministar zdravstva Vili Beroš izrazio je zadovoljstvo što se na kraju hrvatskog predsjedanja Vijećem EU intenzivnije raspravlja o solidarnosti i smanjivanju razlika među članicama kad je riječ o zdravstvenim standardima.
- Između zemalja članica EU, pa i unutar samih zemalja, postoje značajne razlike u ishodima liječenja. Ishode bismo trebali mjeriti na isti i usporediv način, što bi nam omogućilo da organizacijski i financijski pomognemo zemljama članicama s lošijim ishodima da dosegnu ciljanu razinu, te na taj način smanjimo razlike i omogućimo jednakost pacijenata. Novi program pomoći zdravstvu zemalja članica Europske unije iznosi više od 9 milijardi eura i teži ka podizanju otpornosti i kvalitete zdravstvenih sustava s dugoročnom vizijom poboljšanja ishoda liječenja – poručio je ministar Beroš.
Predstavljeno je istraživanje agencije Ipsos rađeno početkom lipnja, a prema kojem čak 81% građana smatra zdravstvo jednom od tri ključne teme u predizbornoj kampanji, ispred gospodarstva i mirovina. Svaki drugi građanin se u proteklih pet godina suočio s teškom bolesti, bilo osobno, bilo u bližoj obitelji, a devet od deset građana smatra kako podaci o uspješnosti liječenja moraju biti javno dostupni i mora se znati koje bolnice imaju najbolje ishode liječenja, kako bi ih mogli odabrati. Kad bi birali, pacijenti bi uvjerljivom većinom otišli u bolnicu koja im jamči bolje rezultate liječenja, bez obzira na eventualne dodatne troškove - njih 9 od 10 bi putovalo i dulje samo da dođe u bolnicu koja ima bolje ishode liječenja, a svaki drugi građanin RH smatra da su kraće liste čekanja i veća dostupnost učinkovitih metoda liječenja ključne za smanjenje smrtnosti od raka, po čemu je RH trenutačno druga u EU.
Ishodi liječenja su promjene u zdravlju pacijenata koje nastaju kao posljedica zdravstvene skrbi, a mjerenjem ishoda unapređuje se sigurnost pacijenata, povećavaju šanse uspješnog liječenja i racionaliziraju nepotrebni troškovi. Osim same stope smrtnosti i preživljenja, ishodi uključuju i kvalitetu života koja se prati kroz prijave pacijenata (simptomi, sposobnost obavljanja svakodnevnih aktivnosti, radna sposobnost, psihičko stanje, umor, bol...). Temeljni ciljevi prikupljanja podataka o ishodima su unaprjeđenje sigurnosti pacijenata i rezultata liječenja te racionalizacija troškova. Izvrsni liječnici i medicinske sestre preduvjet su, ali ne nužno i garancija zadovoljavajućih zdravstvenih ishoda za pacijente koje liječe, čulo se na konferenciji. Zato u obzir treba uzimati i dostupnost skrbi, opreme i lijekova, razvijenost sustavi upravljanja kvalitetom zdravstvene zaštite, provedbu kliničkih smjernica kako bi se smanjile varijacije u kliničkoj praksi, stručan i kvalitetan menadžment sustava i ustanova, itd.. Kao posljedica toga, uspjeh liječenja veoma varira kako između tako i unutar razvijenih europskih zemalja. U Europi se bilježe deveterostruke razlike u stopama komplikacija kod radikalne prostatektomije, sedmerostruke razlike u stopama reoperacije karcinoma dojke, itd. U najuspješnijoj od zemalja OECD-a pacijenti s karcinomom pluća mogu očekivati četiri puta dulje preživljenje u odnosu na najmanje uspješnu zemlju.
U pojedinim europskim zemljama ishodi se prate već desetljećima i temeljem njihovog učinka redefiniraju se zdravstvene strategije i usmjerava se prema najučinkovitijem liječenju. U Hrvatskoj se ishodi liječenja zasad ne prate sustavno čime se otežava utvrđivanje pravih rezultata pojedinih medicinskih postupaka i terapija kao i detektiranje onih koji ne opravdavaju svoju cijenu i uloženi trud. Praćenje ishoda liječenja omogućuje formiranje centara izvrsnosti i uvid u to čega nam u sustavu nedostaje, a čega možda imamo i suviše. Uspostavom registara i mjerenjem ishoda liječenja dobio bi se uvid u zdravstveno stanje nacije, u učinkovitost pojedinih zdravstvenih ustanova, ali i egzaktne pokazatelje čega nam u sustavu nedostaje, a čega možda imamo i suviše. Pacijenti bi dobili uvid u uspješnost liječenja po pojedinim zdravstvenim ustanovama.
- Vjerojatnost smrti u muškarca s dijagnozom raka u Hrvatskoj je danas 60%, dok je ta vjerojatnost u Danskoj svega 31%, tj. upola manja. Ishodi mogu biti krivi ili loši zato što su bolesnici starije dobi, lošijeg kognitivnog statusa, socioekonomskog statusa i slično. Što činimo da bismo poboljšali ishode? Kad je riječ o raku, definiramo nacionalne planove za borbu protiv raka. Svaka zemlja mora imati takav plan kojim bi se rješavali specifični problemi. Prema WHO-u, nacionalni plan za borbu protiv raka je program smanjenja incidencije i mortaliteta od raka, uz dobru kvalitetu života, kroz sistematsku i pravednu primjenu mjera ili strategija utemeljenih na dokazima, uz najbolju upotrebu dostupnih resursa. Desetogodišnjim planom spasili bismo 5.300 osoba od toga da uopće razviju rak, a 7.000 bolesnika neće umrijeti od raka jer će se ranije dijagnosticirati i bolje liječiti. Ukupno gledajući, spasit ćemo 113 tisuća godina života – iznio je prof. Eduard Vrdoljak, koordinator Nacionalnog plana za borbu protiv raka (NPPR) i predsjednik Hrvatskog onkološkog društva.
Antonella Cardone, direktorica Europske koalicije oboljelih od raka, upozorila je da se, unatoč svim poboljšanjima u dijagnostici i liječenju, predviđa da će do 2030. broj novooboljelih od raka doseći 22,2 milijuna, čime će se povećati i nejednakosti za pacijente po Europi. - Nejednakost se može smanjiti preusmjeravanjem zdravstvene skrbi s količine obavljenog na vrijednost koju pruža. Iako ta vrijednost nije ista za svakog dionika sustava jer neki bi radije odabrali produljenje života, a neki kvalitetan život, pacijente moramo uključiti u vrednovanje ishoda liječenja. Znajući da tek svaki drugi Europljanin ima odgovarajuću razinu zdravstvene pismenosti, moramo poraditi na jačanju iste. Samo oni pacijenti koji su sposobni pratiti razgovor sa zdravstvenim djelatnikom, dobro su informirani i samopouzdani, mogu izraziti svoje terapijske prioritete kod opisa zdravstvenog ishoda – kazala je Cardone.
Kod karcinoma dojke, primjerice, postoje standardni ishodi poput preživljenja i kontrole bolesti, ali tu su i posljedice krivo provedenog liječenja kao što su reoperacija zbog pozitivnih kirurških rubova i akutne komplikacije liječenja, kazala je Christina Akerman, utemeljiteljica Međunarodnog konzorcija za mjerenje ishoda liječenja (ICHOM). Mjerenje standardnih skupova ishoda koje na jednak način provode zdravstvene ustanove širom svijeta, dodala je, omogućit će globalne usporedbe ishoda i pomoći zdravstvenim radnicima da definiraju što su najbolji ishodi, da se upoznaju s postupcima koji pridonose takvim ishodima, da promiču diseminaciju najboljih praksi i mjerljivo poboljšaju ishode koji utječu na kvalitetu života i dostojanstvenu smrt pacijenta.
