Počelo je prvo kliničko ispitivanje cjepiva protiv raka pluća. Provodi se u 34 institucije u sedam zemalja – SAD-u, Velikoj Britaniji, Njemačkoj, Mađarskoj, Poljskoj, Španjolskoj i Turskoj. Poznato je da je rak pluća vodeći po smrtnosti u svijetu kada se o takvim bolestima radi, od njega godišnje umire čak 1,8 milijuna ljudi. Takve bi se posljedice mogle ublažiti uspije li kliničko ispitivanje koje provodi BioNTech, tvrtka koja je prva proizvela i cjepivo protiv virusa SARS-CoV-2. Cjepivo označeno kao BNT116 napravljeno je za suzbijanje raka pluća nemalih stanica, što je najčešći oblik ove bolesti.
U ispitivanju bi cjepivo trebalo dobiti 130 pacijenata s različitim stadijima bolesti, koji bi nastavili primati imunoterapiju. Prisjećamo se da je u samim počecima razvoja mRNK cjepiva proučavano kako bi ono moglo djelovati protiv tumora. Ta su istraživanja dala obećavajuće rezultate, odnosno opravdavala njegov daljnji razvoj. Znamo da je pravi proboj ovakvo cjepivo imalo tijekom pandemije.
mRNK tehnologija
– U odnosu na prije deset godina razvijena je bolja tehnologija pripreme mRNK kao i uspješniji način dopreme mRNK u stanicu. Paralelno je išao razvoj mRNK tehnologije, ali i nosača koji ubacuju mRNK u stanicu te se dogodilo da su u pravo vrijeme uspjeli napraviti najbolje i od jednog i od drugog. Princip cijepljenja protiv tumora isti je kao i onaj kojem smo nedavno svjedočili tijekom pandemije COVID-19, ali drukčiji je mRNK. Naime, mRNK za liječenje tumora kodira za odgovarajući specifični antigen tumora koji će imunosni sustav pacijenta naučiti kako prepoznati tumor i uništiti ga, odnosno prepoznati ako dođe do ponovnog nastanka bolesti. Kod cjepiva za SARS-CoV-2 to je bio gen za šiljak, jer je ideja bila razviti imunosni odgovor protiv šiljka. U slučaju terapije tumora to je neki drugi gen, ali ideja i mehanizam su isti.
POVEZANI ČLANCI:
Ono što je potrebno jest pronaći odgovarajući gen, kratko nam je objasnila temelje funkcioniranja mRNK cjepiva dr. Dragomira Majhen, viša znanstvena suradnica u Laboratoriju za staničnu biologiju i prijenos signala Zavoda za molekularnu biologiju Instituta “Ruđer Bošković” u Zagrebu. Ovdje je osnovni zadatak pronaći antigene s pomoću kojih bi se izazvao odgovor našeg imunosnog sustava na pojavu tumora. Antigeni su tvari koje unesene u tijelo čovjeka ili životinje potiču organizam na stvaranje posebnih protutijela, odnosno potiču imunosnu reakciju u organizmu.
Prof. dr. sc. Ivan Đikić sa Sveučilišta Goethe u Frankfurtu podsjeća kako su prvi napori da se tehnološki koriste mRNK cjepiva doista bili u području tumora, željelo se izolirati antigene tumorskih stanica pacijenta, da bi se potom na temelju njih napravilo nekoliko cjepiva.c
Trebalo desetak godina
– Cijeli taj proces trajao je dosta dugo jer se najprije morao unaprijediti sustav pronalaska antigena, što su u ovom slučaju molekule koje se nalaze na površini stanica tumora, tehnologiju mRNK cjepiva, što je napravljeno tijekom pandemije, a onda se i moralo ispitati kako cjepiva s nekoliko antigena djeluju na imunosni sustav kako bi postala doista učinkovita. Sve to proučavalo se desetak godina, a nešto od toga usporila je pandemija. Ali ona je postala i mjesto gdje se ta tehnologija mogla upotrijebiti te je efikasno i upotrijebljena. Jedino što je ostalo važno jest kombinacija antigena, jer nije lako sekvencionirati genom jednog pacijenta i u tom genomu vidjeti koje sve mutacije prezentiraju nove antigene. Nitko ne može garantirati da će svi antigeni koje tumorske stanice imaju biti i imunogeni. Upravo razvoj algoritama kojima se odabiru najimunogeniji antigeni zahtijevao je dosta vremena, s time da se u tu svrhu koristila i umjetna inteligencija te različite vrste skeniranja. Sve je to usavršeno do mjere da proces daje možda desetak antigena jedan za drugim. U početku će se cjepivo davati svakog tjedna s različitim antigenima, da bi se onda primjenjivalo svaka tri tjedna u kombinacijama. Na taj će način naš imunosni sustav prepoznavati antigene na tumoru i ubijati ga – kaže prof. Đikić objašnjavajući kako je bit da se cjepivo ne koristi na jedan antigen, već na njih nekoliko, pa i desetak, tako da imunološki može napasti deset različitih antigena, jer nikada ne znamo koji će od njih biti prezentiran na stanici.
>> VIDEO Islandski vulkan ponovno erumpira: Užarena lava i dim obasjali nebo iznad Reykjanesa
