U idućim danima u Hrvatsku će stići novi vodeni val Mure, Drave i Dunava. Hoćemo li gledati iste prizore i na našim prostorima, kakvi se trenutno odvijaju od Rumunjske do Poljske, prokomentirao je generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković u emisiji U mreži Prvog HTV-a. ''Ovo je na razini prijetnje Dunava iz 2013. godine. Ne više od toga. Znamo što nam je činiti, a od jučer smo pokrenuli aktivnosti na terenu'', komentirao je, smatrajući da situacija neće biti toliko dramatična, no da bi na ulaznom profilu kod Batine vodostaje Dunava trebao iznositi oko 750 cm.
- Mi ćemo linije obrane odmah dići na +775 cm, što je bio vodostaj iz 2013. Naša je praksa da sigurnost mora biti nešto veća od prognoze, za slučaj da se neke prognoze ne pokažu vjerodostojnima - kazao je, dodavši kako je i situacija na Muri i Dravi dobra. S druge strane, ravnatelj Državnog hidrometeorološkog zavoda Ivan Güttler navodi kako je ciklona Boris u svojoj završnoj fazi. Imala je neobičnu putanju, objasnio je, jer je iz Sredozemlja krenula prema središnjoj Europi, pa se zadnja dva dana vraćala preko Hrvatske opet u Italiju.
- Polako imamo njezino gašenje, tako da na području Hrvatske sljedećih dana čekamo ono što su ostaci Borisa koji će donijeti nešto jaču, mjestimice olujnu buru, na sjeveru Jadrana i jugo na južnom dijelu Jadrana. Na nekim lokacijama Europe palo je više od 450 litara kiše po četvornom metru. Ti ekstremi koncentrirani su uglavnom na području Austrije, južne Poljske, Češke i Slovačke, ali imali smo incidente i na području Rumunjske, Moldavije, Mađarske - objasnio je, pa komentirao klimatske promjene i kako one utječu na ove ekstreme.
- Kada govorimo o Europi, možemo reći da je barem u dva elementa posljedica klimatskih promjena, ne nastanak same te ciklone, koliko njezin intenzitet. Imali smo prodor svježeg i hladnog zraka iz sjevernih područja Europe, nastanak ciklone na području Mediterana, ali taj Mediteran nije bio u svojem normalnom stanju, nego je bio izuzetno topao. Osim atmosfere, i Jadran i Sredozemlje su se zagrijali za nekoliko stupnjeva od prosjeka i to je pridonijelo činjenici da smo imali puno veće isparavanje, puno više vodene pare bilo je dostupno cikloni koja je nastala iz prirodnih razloga - dodao je.
POVEZANI ČLANCI:
Dunja Mazzocco Drvar iz podružnice svjetskog fonda za zaštitu prirode WWF-Adrije navodi kako se čovječanstvo dosad uglavnom borilo s klimatskim promjenama kroz njeno ublažavanje, no ne vjeruje da ćemo u našem životnom vijeku uspjeti ''vratiti kotač unatrag'' do razdoblja 70-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća kad je klima bila naugodnija i najpredvidljivija.
- Ublažavanje je sigurno temelj borbe protiv klimatskih promjena i nismo od toga odustali, međutim sve ovo što se događa primoralo nas je da prionemo prilagodbi, i to sve brže u odnosu na ono što smo očekivali. Ljetna sezona se produljuje, proljeće i jesen se skraćuju, a zimska sezona se pomaknula i skratila - objasnila je.
bitno jesamo da nan se Zoran M. ne brine o "linijama obrane"