klimatski neutralno gspodarstvo

Vodik je budućnost europskog energetskog sustava, ima brojne prednosti

European Commission Vice President Frans Timmermans delivers a speech during a press conference on the European Green Deal Biodiversity and Farm to Fork Strategies in Brussels
Foto: POOL/Reuters/PIXSELL/REUTERS/PIXSELL
1/3
09.07.2020.
u 10:27

Izvršni potpredsjednik EK-a za Zeleni plan Frans Timmermans rekao je kako novo 'vodikovo gospodarstvo' može biti pokretački motor koji će pomoći u prevladavanju ekonomske štete koju je uzrokovao Covid-19

Vodik postaje zvijezda budućeg europskog energetskog sustava, može se zaključiti iz prijedloga izvršnog potpredsjednika Europske komisije za "Zeleni plan" Fransa Timmermansa, koji je predstavio novu EK-ovu strategiju za vodik, u nastojanju da se utre put klimatski neutralnom gospodarstvu.

Plan utvrđuje okvir i određuje vremenski horizont ciljeva koji bi trebali biti ostvareni sljedećih deset godina, a tiču se postupne energetske tranzicije, odnosno instalacije najmanje šest gigavata obnovljivih vodikovih elektrolizatora u Europi i proizvodnje do milijun tona "obnovljivog" vodika do 2024. godine.

U Timmermansovu planu navodi se da će od 2025. do 2030. države članice tretirati vodik kao dio svojih energetskih sustava, dostižući cilj od najmanje 40 gigavata obnovljivih vodikovih postrojenja te proizvodnju do deset milijuna tona obnovljivog vodika u Europi.

"Novo 'vodikovo gospodarstvo' može biti pokretački motor koji će pomoći u prevladavanju ekonomske štete koju je uzrokovao Covid-19. Razvijajući i rasprostirući lanac vrijednosti čistog vodika, Europa će postati vodeća svjetska regija u tom području i zadržati vodstvo u čistim tehnologijama", rekao je izvršni potpredsjednik EK-a za Zeleni plan Frans Timmermans.

Europski zeleni plan obuhvaća mjere za unapređenje učinkovitog iskorištavanja resursa prelaskom na čisto kružno gospodarstvo te obnovu biološke raznolikosti i smanjenje onečišćenja. U njemu se navode potrebna ulaganja i dostupni financijski alati te objašnjava kako osigurati pravednu i uključivu tranziciju. Cilj je EU do 2050. učiniti klimatski neutralnom, tako da njegove društvene i ekonomske aktivnosti ne utječu na klimatske promjene.

Za ostvarenje tog cilja predviđaju se ulaganja u tehnologije prihvatljive za okoliš, poticanje industrija na inovacije te uvođenje čišćih, jeftinijih i zdravijih oblika privatnog i javnog prijevoza. Među ciljevima je i dekarbonizacija energetskog sektora i povećanje energetske učinkovitosti zgrada.

Predviđena je i EU-ova financijska potpora i tehnička pomoć pojedincima, poduzećima i regijama najviše pogođenima prelaskom na zeleno gospodarstvo, kroz "mehanizam za pravednu tranziciju", u okviru kojeg bi se u razdoblju od 2021. do 2027. godine mobiliziralo najmanje 100 milijardi eura najpogođenijim regijama.

Zeleni plan već se provodi u zemljama poput Njemačke, koja je ovih dana donijela zakon o napuštanju ugljena kao goriva u energetici, prema kojemu bi se najkasnije do 2038. zaustavila sva postrojenja za proizvodnju energije iz ugljena i drugih fosilnih goriva, a nuklearne elektrane bi se trebale zatvoriti do 2022. godine.

I neke zemlje izvan EU-a, tradicionalno ovisne o iskorištavanju fosilnih goriva, osobito ugljena, razmišljaju o energetskim alternativama. Tako Ukrajina razmatra zatvaranje niza rudnika ugljena, što je u toj zemlji povezano s problemom "monogradova", podignutih oko jedne industrije i ovisnih o njoj, pa bi zatvaranje ugljenokopa moglo presuditi tim gradovima. Kijev je odlučio angažirati njemačke konzultante koji bi pomogli u rješavanju tih problema, no, kao i u Njemačkoj gdje protiv zatvaranja nuklearki prosvjeduju njihovi vlasnici - velike energetske kompanije, i u Ukrajini se javljaju prosvjedi rudara i stanovnika monogradova, koji strepe nad svojom budućnošću, u zemlji u koja ne može računati na izdašne EU-ove fondove.

Ključne riječi

Komentara 2

ST
stefj
11:01 09.07.2020.

Vodik je dobra i zrela tehnologija, no problem je da se i dalje u proizvodnji vodika troši velika količina fosilnih goriva, te da je vodik po kWh drastično skuplji od drugih energenata. Ukratko, vozila na vodik su primjenjiva i usporediva, čak i bolja od ovih na fosilna goriva, no cijena vodika, tj. goriva je puno previsoka... I tu nema pomoći osim ako se ne nađe neki novi proces za proizvodnju vodika. Mislim da nitko nije spreman kilometar plaćati 10 puta skuplje nego sada, s time da se u taj km još i država treba uklopiti, pa bi to bilo i 20-30 puta više... Slično kao i auti na struju, koji bez državnih subvencija nemaju budućnost ovakvi kakvi jesu, osim ako se ne nađe neki novi, drastično drugačiji način spremanja el. energije... A u svemu tome je najsmješnije što je i dan danas još uvijek nuklearna energija daleko najeftinija i najčišća, bez ikakvog utjecaja na okoliš. No zeleni su to toliko mistificirali i ocrnili, da je, osim u Francuskoj, ona rijetko gdje prihvatljiva... Ta zelena religija je do sada napravila toliko štete, dovoljno da poništi pozitivna djelovanja aktivističkog pokreta. No to su ljudi, rijetko tu znanost prevlada...

SI
sisavac
10:45 09.07.2020.

ni riječi i tome da je za izdvajanje vodika kao goriva, iz 'sirovina' tipa vode, potrebna iznimna energija, da se skladištenjem u kratkom vremenu gubi lijepa količina vodika, da je manipulacija vodikom skupa i potencijalno opasno, i da troši energiju, i da je priča sa vodikom energetski negativna, tj. više energije se utroši u proizvodnju goriva nego to gorivo daje energije! a to je ključni dio priče. nafta i plin, te ugljen, su prirodna goriva, nastala prirodnim procesima, njihovim korištenjem zemlji vraćamo ugljik i spojeve koje je ta ista zemlja pohranila, to je kruženje ugljika u prirodi. naš svijet je svijet ugljika. mi smo od ugljika, biljke, životinje, sve oko nas je na bazi ugljika. vodik fino zvuči, 'čisto'. ali imati tank u autu na 700 bara ne zvuči lijepo. ne zvuči lijepo da svake minute u tom tanku izgubiš dio vodika. priče o beskonačnim količinama obnovljivih izvora energije, sunca i vjetra, su samo priče. jest da će nas natjerati da na krovovima imamo panele, jest da će nam zabraniti grijati se na drva, jer će tu biomasu 'oni' trebati', a mi dimiti ne smijemo, jer 'zagađujemo'... još kad vulkanima stavimo filter...

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije