Najave iz Vlade o mogućem uvođenju jednomjesečne vojne obuke nakon srednje škole, odnosno nizu tečajeva gdje bi svi prošli obuku prve pomoći, rukovanja oružjem, zaštite od nuklearne i kemijske opasnosti i slično, podijelile su hrvatsku javnost. I dok zagovaratelji te ideje navode kako je sigurnosna situacija u svijetu i okruženju sve složenija, kako se sve manje mladih odlučuje na dragovoljno služenje vojnog roka i kako treba pronaći način za popunjavanje pričuvnog sastava, protivnici u prvi plan stavljaju financijske razloge, pitaju koliko će to sve skupa koštati te ističu da, ako građane već treba osposobljavati, onda to treba raditi kroz sustav civilne zaštite.
Jedan od onih koji snažno podupiru vraćanje obavezne vojne obuke je vojni analitičar Marinko Ogorec, profesor na Veleučilištu u Velikoj Gorici, koji upozorava da je situacija u svijetu takva da se osposobljavanje ljudi u različitim oblicima sigurnosne kulture i ponašanja nameće kao nužnost.
- Najgore prolazi oni koji ne znaju ništa. Ti ljudi najviše stradaju u katastrofama jer se ne znaju zaštititi, tako da je to jedna od nužnih stvari. Da ne govorim o tome da Srbija uvodi vojni rok, što govori da bi i mi trebali učiniti isto – ističe Ogorec. On je dodao da je sigurnost roba koja košta, što se pogotovo odnosi na Hrvatsku koja je 20 godina doslovno zanemarivala sektor obrane i sigurnosti i koja u razmjerno kratkom vremenu mora puno toga nadoknaditi, pa će troškovi zbog toga biti još veći. Pritom citira Napoleona koji je jednom prilikom rekao da će "narod koji ne želi hraniti svoju vojsku hraniti tuđu tri puta više".
Podsjetimo, obvezni vojni rok u Hrvatskoj zamrznut je 2008. godine te od tada postoji samo obveza upisa u vojni registar, a sama vojna obuka je dragovoljna. Dok je još obvezni rok bio na snazi, građani su, ovisno o tome ulože li ili ne ulože prigovor savjesti, birali vojno ili civilno služenje roka.
Premijer Andrej Plenković dao je ministru obrane Ivanu Anušiću mandat da osmisli određeni koncept, no zasad nije poznato kako bi izgledao taj koncept. No može se očekivati da bi se on temeljio na konceptu temeljnog vojnog osposobljavanja, što je 2017. godine želio uvesti tadašnji ministar obrane Damir Krstičević, danas premijerov savjetnik za obranu.
Ogorec smatra da je mjesec dana obuke premalo, no napominje i kako sve ovisi o tome što se s tim konceptom želi postići.
VEZANI ČLANCI:
- Teško mi je bilo što reći s obzirom da ne znam koji su ciljevi i ishodi tog programa, kakva će biti metodologija rada, tko će provoditi obuku itd. Možda je to dovoljno za neke segmente. Međutim, vojni rok od šest mjeseci je ono što je poznato. To smo već imali i to je jako dobar koncept. Riječ je o riješenom sustavu, riješenom modelu koji je dao temeljnu vojnu obuku, obuku pojedinca i dio specijalističke obuke. A što se sada podrazumijeva, ne znam – poručio je Ogorec.
Prema neslužbenim informacijama, oni s prigovorom savjesti po novom bi prijedlogu išli na obuku za vatrogasce, medicinske tehničare ili pirotehničare. No analitičari upozoravaju da se prigovor savjesti kod nas pogrešno tumači i koristi za nešto što se naziva civilno služenje vojnog roka, što nigdje ne postoji. Radi se, dodaju, o relativizaciji vojnog roka, s nekim programima koji nemaju veze s vojskom.
- Prigovor savjesti vas oslobađa korištenja oružja, ali vas ne oslobađa služenja vojnog roka. Najbolji primjer je slučaj američkog vojnika iz Drugog svjetskog rata koji zbog svojih uvjerenja nije želio primiti oružje, ali je kao vojnik-bolničar ratovao na prvoj crti bojišta, odakle je spašavao svoje ranjene suborce i pokazao toliku hrabrosti i herojstvo da je na kraju odlikovan medaljom časti. Stoga, prigovor savjesti vas oslobađa od nošenja oružja, ali ne oslobađa vas od rizika i opasnosti koje imaju ostali vojnici – istaknuo je Ogorec.
VIDEO Plenković odbacio vraćanje starog vojnog roka, ali naveo moguću opciju: 'Zašto ne?'
Naravno da trebamo, zna se tko nam je najveći neprijatelj zadnjih 150 godina.