Hrvatsko tržište još ne slijedi europske trendove drastičnog poskupljenja svinjetine i prerađevina u trgovinama, što je dobro za potrošače, no dokad će odolijevati, teško je prosuditi i najupućenijima. ‘Akcijanjima’ određenih kategorija poput svinjske vratine s kosti potrošače se sad mami i 20-ak posto višim cijenama nego su bile unazad šest tjedana pa je vratina, primjerice, s nekadašnjih 19 poskupjela 3-4 kune.
I domaći proizvođači svinja, koje neki trgovački lanci u nas plaćaju po njemačkim burzovnim cijenama, konačno dobivaju više. No do kada, s obzirom na to da je opasnost od afričke svinjske kuge (ASK) – koja je desetkovala kinesku proizvodnju i uzrokovala enorman porast potražnje za uvoznom svinjetinom, a zemljama poput Belgije (zbog pojave ASK-a kod divljih svinja) prepolovila izvoz – sve bliže našim granicama.
– Otkupne cijene svinja rastu. Za tople polovice na EU tržištu dobiva se 1,89 eura/kg, dok je unazad dva mjeseca ta cijena bila 1,36 eura. To znači da ja u prosjeku dobijem oko 3,30 kuna više po kilogramu – kaže proizvođač Goran Jančo ističući kako sa sadašnjom otkupnom cijenom hrvatski svinjogojci mogu opstati, planirati buduća ulaganja i vraćati kredite. No prvo moraju nadoknaditi dosadašnje gubitke. Na upit koliko bi cijene još mogle rasti, i za proizvođače i za potrošače, Jančo kaže kako je teško nagađati. Budu li se cijene pumpale u nebo, ljudi će početi izbjegavati svinjetinu. No maloprodajne cijene nekih kategorija u EU već sad su i 40% više.
Direktor Croatistočara Branko Bobetić kaže kako je već prisutno globalno preoblikovanje svjetskog tržišta mesa s neizvjesnim ishodom u sljedećim godinama.
– Najnovije procjene UN-ove agencije za hranu i poljoprivredu FAO govore kako će se zbog atipične svinjske kuge u Kini i ostalim azijskim zemljama te u dijelu EU ove godine po prvi puta u zadnjih 20 godina zabilježiti globalni pad proizvodnje svinjetine – i to za 0,2%. Na Kanadu, Rusiju, Vijetnam, Brazil, SAD, EU i Kinu otpada čak 87% ukupne svjetske proizvodnje svinjetine od 120 mil. tona, od čega je u 2017. samo Kina, koja je i velika uvoznica, proizvela 46% – 55,5 mil. tona – kaže Bobetić.
Kina je od pojave ASK-a usmrtila više od milijun domaćih svinja, a do kraja godine mogla bi izgubiti i 30% ukupne populacije. Prema procjenama USDA i Rabobanka, samo u toj zemlji do kraja 2019. nedostajat će oko 10 mil. tona svinjetine. Od toga bi, predviđa se, najviše mogli profitirati dobavljači peradi koji imaju pristup na kinesko tržište jer pileće meso može predstavljati jeftiniju i dostupniju alternativu za tamošnje potrošače. Proizvodnja peradi u 2019. bi tako mogla rasti za 2,8%, brže od govedine i janjetine, kažu stručnjaci FAO-a.
Šta uradi niži PDV na hranu, voće i povrće. Sve je skuplje. Kakva kuga vlada kod ostalih namirnica, koje bi trebale biti jeftinije zbog nižeg PDV - a?