Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić za Dnevnik Nove TV komentirao je jesu li hrvatske banke sigurne, koliko će rasti kamate na kredite, hoće li divljanje cijena nekretnina uskoro prestati te može li se bankarska kriza preliti u Hrvatsku.
Vujčić tvrdi da je u hrvatskim bankama novac "vrlo siguran" jer su banke "dobro kapitalizirane i imaju vrlo visoku likvidnost". Naveo je da je kapitaliziranost hrvatskih banaka 24,6 posto, što je znatno iznad prosjeka Europske unije od 18,9 posto. Koeficijent likvidnosti pak je u još boljem položaju, na 242 posto naspram europskog prosjeka od 162 posto.
Za švicarsku Credit Suisse ocijenio je da je bila "solidno kapitalizirana", no guverner veći problem vidi u njenom poslovnom modelu. "Godinama imaju probleme, tako da ono što se dogodilo nije bilo neko veliko iznenađenje" smatra.
Vujčić je također istaknuo da su depoziti hrvatskih štediša osigurani do iznosa od 100.000 eura. "Tko god ima depozite do tih iznosa, ne mora se brinuti. Čak i u najgorem slučaju, koji ne predviđamo i koji u ovom trenutku nije realna opcija, njihovi su depoziti sigurni. Otprilike 55-60 posto svih depozita u hrvatskim bankama je osigurano".
Što se tiče cijena kredita, guverner procjenjuje da rastu blaže nego u eurozoni "zato što smo imali specifične situacije poput opuštanja mjera monetarne politike", a vrhunac inflacije, smatra, već je prošao. "Mi očekujemo da će u 2023. prosječna stopa biti sedam posto, što je niže od dvoznamenkaste inflacije koju smo imali 2022. godine. Svakako smo u smjeru pada i to će se nastaviti prema kraju godine", ustvrdio je Vujčić.
Guverner je istaknuo da su pregledani podaci najvećih maloprodajnih lanaca te je utvrđeno da su "zbog eura rasle samo cijene usluga, a ne i proizvoda", što je potvrdio i Zavod za statistiku. Dodao je kako je jedina rasla cijena kave, no isto se dogodilo i u drugim zemljama. "kada smo gledali periode od 10 dana, polako se to povećanje počelo smanjivati. To znači da su ljudi radili upravo ono o čemu sam govorio i tržište je odradilo svoje" napomenuo je.
Na tržištu nekretnina, kaže, u 2022. godini cijene su znatno rasle, ali promet se smanjivao. "Prošle godine imali smo manji broj transakcija nego 2021. i opet vidimo da se prema četvrtom kvartalu broj transakcija smanjuje. Ono što se obično na tržištu nekretnina događa nakon pada broja transakcija jest pad cijena", rekao je guverner.
„Promet se smanjuje, tada obično dolazi do pada cijena“. Ingeniozno, Vujčiću, ove godine dobivaš Nobelovu nagradu!