Iako se danas, sa 325 milijuna posjeta na mjesec, Wikipedia nalazi na vrhuncu svoje popularnosti, ta internetska enciklopedija, koja je nedavno proglašena i najkorisnijim sadržajem weba, proživljava i svoje teške dane. Kada je prije osam godina pokrenuta kao svojevrstan eksperiment, enciklopedija znanja i podataka koje svatko može nadopuniti bez ikakva ograničenja, Wikipedia je u kratko vrijeme privukla veliki broj entuzijasta voljnih svoje znanje upisati u bazu podataka. Broj urednika rastao je iz godine u godinu, a Wikipedia je postala opće prihvaćen izvor podataka za korisnike. Danas se njome podjednako često koriste osnovnoškolci koji se pripremaju za ispit, ekonomisti dok rade analize o stranim tržištima ili političari u parlamentu za pripremanje svojih govora i javnih nastupa.
Urednici odlaze
Ipak, prije nekoliko mjeseci zabilježen je velik odljev urednika, a članci počinju gubiti na vjerodostojnosti i ažurnosti. Dok je prošle godine samo 4900 urednika odustalo od posla na Wikipediji, u protekla tri mjeseca čak 49 tisuća osoba koje su donedavno uređivale članke i upise u Wikipediji više se ne javljaju na svojim internetskim profilima. Stručnjaci vjeruju da je ovaj trend nezaustavljiv te da bi Wikipedia zbog manjka urednika uskoro mogla čak i potpuno nestati.
– Ne bude li dovoljno ljudi koji bi se brinuli o sadržaju, cijeli bi se projekt mogao vrlo brzo ugasiti. Zasad Wikipedia još nije ugrožena, no ako se negativan trend nastavi, budućnost tog projekta vrlo je neizvjesna – kaže Felipe Ortega, voditelj istraživačke grupe Liberosoft koja je osnovana na Sveučilištu Rey Juan Carlos u Madridu. Kako tvrdi, čak četvrtina od gotovo 100 tisuća urednika Wikipedije na engleskom jeziku odustala je od svog angažmana, a podaci koji pristižu govore da se taj postotak iz dana u dan povećava.
Treniranje strogoće
Neprofitna zaklada Wikimedia, koja financira internetsku stranicu, priznala je da urednici masovno napuštaju projekt, no, kako tvrde, Wikipedia će preživjeti ovu krizu jer već sada posjeduje golemu bazu podataka s više od tri milijuna objavljenih članaka. Razlog velikom odljevu urednika stručnjaci vide u znatno postroženim pravilima za unos i doradu članaka. Naime, Wikimedia je, zbog velikog broja neprovjerenih i netočnih podataka koji su bili objavljeni u okviru internetske enciklopedije, uvela puno rigorozniju proceduru uređivanja nego do prije pola godine, što većina urednika, koji enciklopediju uređuju iz entuzijazma i bez ikakve naknade, jednostavno nije htjela prihvatiti.
– Rast birokracije i pravila uzimaju danak. Vlasnici su zaboravili da je Wikipedia neprestano od svog osnutka rasla upravo zbog nedostatka bilo kakvih pravila ili ograničenja, a uređivanje jednoga takvog projekta bilo je pravo zadovoljstvo. Većina urednika nova pravila smatra nepotrebnim i iritantnim te ne žele po njima raditi – kaže Andrew Dalby, jedan od urednika i autor knjige World and Wikipedia. Kako kaže, pogreške u člancima se događaju, no one nisu ništa češće nego na konkurentskim izdanjima kao što je Encyclopaedia Britannica te za treniranje strogoće među ljudima koji u ovaj projekt unose svoj entuzijazam, trud i slobodno vrijeme nema mjesta.
Pa tko bi normalan koristio Wiki, kad može potpuno besplatno na netu korisititi najbolju enciklopediju na svijetu - Britannicu. Em je najbolja, em je TOČNA!!!