Kada bi svaki korisnik kredita u trenutku njegova podizanja od banke tražio izračun ukupnog iznosa koji će joj vratiti nakon pet, 20 ili 30 godina, možda banke i ne bi bile toliko profitabilne, a naše društvo zaduženo.
I kod zaduživanja s najpovoljnijim kamatama, namijenjenima stanovanju a ne potrošnji, dužnik na dugi rok vrati i 2,5 puta veći iznos od onoga koji je posudio. Kreditni kalkulator portala moj-bankar.hr pokazuje da za posuđenih 100 tisuća eura, nakon 30 godina, klijent u najpovoljnijoj varijanti vrati 179.212 eura, u najskupljoj 251.717 eura.
Stan od kamata
Razlika je čak 72.505 eura, za koje se već može kupiti i pristojan stančić od 50-ak četvornih metara! Da takav povrat traži prijatelj koji bi vam nekim čudom posudio novac za stan, vrlo bi brzo postao bivši prijatelj. A s bankama veza traje i traje...
>>Ukupni iznosi stambenih kredita koje klijenti vrate bankama
Bankari bi rekli da uspoređujemo kruške i jabuke jer su razlike u otplati tako velike kad su posrijedi različite vrste kredita; najpovoljniji su oni uz državnu subvenciju, pa krediti u akcijama s građevinarima, onda “zeleni” krediti za objekte iz visokog energetskog razreda, potom krediti za mlade i naposljetku obični, standardni krediti. No, svi su oni – stambeni, a posuđen je jednak iznos novca na isti rok! Zato se i isplati malo istražiti.
Ono što se u toj kombinatorici najviše razlikuje jest – dužnik. O njegovoj kreditnoj sposobnosti, koleteralima koje može ponuditi i uvjetima koje ispunjava ovisi koji kredit može podignuti. Inače bi bilo vrlo teško objasniti zašto bi, uvjetno rečeno, normalna osoba, umjesto 179 tisuća eura, banci vratila 250 tisuća eura.
Kupnja od partnera
Prvi iznos će, bude li imao sreće da kamata ne poraste, vratiti dužnik OTP banke koji podigne kredit uz državnu subvenciju, a onaj golemi iznos platit će klijenti Hypo banke i Bance Popolare podignu li “obični” stambeni kredit. To znači da su stariji od 40 godina, ne koriste pakete proizvoda tih banaka ili ne primaju plaću na njihov račun. Ili ne žele kupiti stan od njihove partnerske građevinske tvrtke, sklopiti policu osiguranja...
Banke pak navode svoje argumente. Istina je da se kredit ne podiže pod prisilom, da sami možemo izabrati povoljniju opciju, ali i da ne bismo smjeli ići iznad vlastitih financijskih mogućnosti.
Pa sto je cudno u placanju kamate? Neki zaraduju kamatu. Stavite 100.000 na banku i orocite, ostvarivat cete kamate i na glavnicu i na kamate...