Premijer Ivica Račan sada je puno manje optimističan u vezi s izgledima za opstanak vladajuće koalicije nego što je bio prije desetak dana. Na pitanje novinara kolikima vidi šanse za opstanak Vlade, odnosno za prijevremene izbore, tada je odgovorio: 60 prema 40 posto. U jučerašnjem intervjuu dnevnim listovima i Hini premijer je rekao kako ostaje pri tom omjeru, ali sada u obratnom smislu: prijevremenim izborima daje 60, a ostanku Vlade 40 posto.
Je li Vlada u krizi? Kakva je trenutačno sudbina Vlade s obzirom na stanje u vladajućoj koaliciji?
- I ja i drugi članovi Vlade pokušavamo sve učiniti da ne bude krize Vlade. Do osporavanja Vlade, njezine politike i njezinih rezultata dolazi ne samo iz oporbenih redova, nego i iz koalicije. Tražio sam od svih članova Vlade da u ovim teškim okolnostima pokažemo ustrajnost na osnovnim zadaćama i programskim odrednicama Vlade. U tom pogledu mogu reći - krize nema. Dok Vlada bude trajala, ona se neće ponašati krizno. To očekuju građani i naša je obveza ispuniti očekivanje svojim odgovornim radom.
Opozicijski odnos prema Vladi
Između programa Dražena Budiše i Vladina programa postoje razlike. Primjerice, polazište je predsjednika HSLS-a da je gospodarski rast od 3-4 posto prespor, a iz takve bi primjedbe mogle proizaći i razlike u pogledima na važnost stabilnosti cijena i drugih makroekonomskih uvjeta.
- Očito je da u koaliciji postoji spor u vezi s programom. I ja osobno i stranka koju predstavljam inzistirat ćemo da se o tim programskim razlikama raspravlja. Moramo vdjeti unutar koalicije, a sada i u HSLS-u, što se prigovara Vladi, u vezi s čime postoje neslaganja i što je sporno u strateškim odrednicama rada Vlade. Preskočiti to pitanje i čekati da ono iskrsne u najnezgodnijem trenutku, da eskalira u krizu Vlade i u krizu u Hrvatskoj, bilo bi neodgovorno.
Odnos prema Vladi klasično je opozicijski. Dobivamo ocjene da Vlada nije ništa napravila, da nema pomaka, da je malne sve isto kao prije dvije godine. Iz koalicije se daju znatno negativnije ocjene Vladi nego što ih dobivamo po svim anketama javnog mnijenja. To je izraz nedostatka solidarnosti, koja mora postojati unutar vladajuće koalicije.
Pomalo je nevjerojatna koincidencija da u vrijeme kada Vlada učinkovitije rješava neke svoje slabosti, ispravlja propuste, ubrzava razvojne poteze koji dobivaju javnu podršku, istodobno bude otvorena, svjesno ili ne, kriza Vlade. I kad sam mogao biti vrlo kritičan prema ponašanju i gluposti kakvih je ponekad bilo, nisam nikada skakao na promašaje nastojeći dobiti politički bod. Vlast se mora ponašati odgovorno i koalicijski partneri moraju se međusobno odgovorno ponašati kad uoče probleme.
Mnoštvo podataka i činjenica govori o dvogodišnjem radu Vlade. Iz negativnog rasta kakav smo imali prije dvije godine Hrvatska je došla do rasta koji je stabilan i u europskim razmjerima. Lani je stopa gospodarskog rasta bila 4,3 posto. Mnogi su reformski potezi iza nas, a otvorene su i neke nove reforme. Pomaci su vidljivi i u demokratskim standardima. Sastavni je dio političkog života i kritika vlasti. Politika se više ne petlja u mnoge sfere, od sporta do izbora urednika Televizije. Podigli smo i razinu političke odgovornosti na javnim funkcijama, pri čemu konkretno mislim i na ostavku Milana Bandića, koji očito ima veliku podršku građana. Ako se ti rezultati ignoriraju u koaliciji, moramo vidjeti zašto. Građani te rezultate ne ignoriraju.
Građane više od toga muči standard.
- Imaju pravo i građani kad nas upozoravaju na svoje nezadovoljstvo zbog zabrinjavajuće razine nezaposlenosti i razine plaća. Svjesni smo da je nezaposlenost dominantan problem, koji moramo rješavati, ali taj se problem može riješiti samo razvojem. Moguće je i prikrivanje nezaposlenosti, slanje ljudi u mirovinu, distribucija plaća od onih koji rade dobro prema onima koji ne rade, ali to je efikasan put u provaliju. Takvo smo hrvanje s nezaposlenošću odbacili.
Da smo poslali 60.000 ljudi u mirovinu, kao što je HDZ-ova vlada napravila u jednoj godini, a tome treba dodati i redoviti prirast umirovljenika od 20.000, i mi bismo se mogli pohvaliti da smo pobijedili nezaposlenost. Ali, to očito nije put. Uza sve nezadovoljstvo građana koje poštujem, jer iskazuju strpljenje i kad nisu sretni zbog sadašnje situacije, njihova je trojka jako visoka ocjena. Jedinica ili dvojka koje ponekad kao ocjene dolaze iz koalicije ocjene su neodgovornih. Ali, mi smo na dobrom putu ako ustrajemo i ako još jednom, kao što se to događalo u povijesti, ne uprskamo povijesne mogućnosti. Zato vjerujem da je dvije godine sadašnje vlasti pridonijelo političkoj i makroekonomskoj stabilnosti Hrvatske. Ako i odemo, nešto smo napravili.
Nitko nije nezamjenjiv
Jeste li skloni tome da Vlada odradi mandat bez podrške vodstva HSLS-a, ali uz podršku nekih HSLS-ovih zastupnika?
- Što se mene tiče, Vlada ima šansu odraditi mandat do kraja bude li imala stabilnu podršku. Ovakvu ili onakvu, ali stabilnu. Ali, ni od kompromisnog Račana ne treba očekivati da pristane s upitnom podrškom obavljati težak posao. To bi bilo neodgovorno. Naša je želja odraditi mandat do kraja. Tektonski poremećaji u pojedinim strankama koalicije mogu to onemogućiti. Neću tajiti, danas sam nešto veći pesimist nego jučer što se tiče trajanja koalicije. Taj pesimizam, međutim, ne utječe na moje dnevno ponašanje kao predsjednika Vlade. Dapače, ako imamo pred sobom još mjesec, dva ili tri, možemo još puno toga napraviti.
Bude li dogovora koalicijskih partnera o programskim osnovama, može li Vlada ipak upasti u krizu samo zbog kadrovskih rješenja?
- Doista mislim da nitko nije nezamjenjiv i u ovom trenutku Hrvatsku ne opterećuju povijesne ličnosti. Netko može otići iz Vlade i na to mjesto može doći netko bolji ili lošiji. To se odnosi i na sadašnje ministre iz HSLS-a. No, nije spor u tome, nego u nečem drugom.
Svatko može otići iz Vlade, o svakome se može razgovarati, ali je vrlo važno zašto netko odlazi i s kojom ocjenom. Ako netko mora otići iz Vlade zato što je pridonosio radu Vlade, a nekome se ne sviđa ovakav njezin rad, onda nije problem Granić, nego Vlada. Problem je koncept Vlade. Moramo razgovarati o razlikama među nama. Dosad sam bio uvjeren da je dio članova Vlade iz HSLS-a radio više ili manje dobro kao i svi mi, u korist zajedničkog programa Vlade, i time dao velik udio u toj Vladi i samoga HSLS-a. Ako to nije tako, onda o tome moramo raspravljati, jer znači da nije u pitanju pojedinac, nego program i odnos stranke prema koalicijskom programu. Na tome ću inzistirati do kraja i u tome me se ne može podcjenjivati. Ako te stvari raščistimo, bit će nešto lakše razgovarati o kadrovima, ali ne obratno.
Što kažete na optužbe da su Račan i SDP monopolizirali Vladu?
- Kao dokaz za te optužbe obično se navodi rejting SDP-a. Oni koji to govore nisu u stanju kritički analizirati zašto je njihov rejting slab i nije li to možda zbog njihova ponašanja. Nije li kriva možda njihova nejasna pozicija u odnosu na Vladu, s kojom se ne može biti vjerodostojan u javnosti? Smatram da na hrvatskoj političkoj sceni ima potrebe i prostora za više stranaka, uključujući i jaku liberalnu stranku. No, jednostrane optužbe nisu pametne. Slušam opozicijska podmetanja o kancelarskoj vladi, a ja na to kažem da je Vlada kancelarijska. Moja je moć manja u odnosu na druge vlade, u mojem je kabinetu samo nekoliko mlađih suradnika, dok je u parlamentarnim demokracijama uobičajeno da u kabinetima premijera budu stotine ljudi. No, ja sam se orijentirao na suradnju s članovima Vlade i stvorili smo ipak kooperativnu atmosferu u Vladi i osjećaj suodgovornosti. A to se nekome ne sviđa i netko bi u ime uskih stranačkih interesa takvu vladu polupao.
I SDP i ja spremni smo otići i u opoziciju
Problema je bilo i s drugim strankama. IDS je otišao iz Vlade, s HNS-om su problemi nastali u Zagrebu.
- Nisam govorio samo o HSLS-u. Problem se ne svodi samo na tu stranku. Govorio sam objektivno o situaciji u koaliciji. Pokušao sam objasniti zašto smatram da su odnosi u koaliciji važnija tema od samih kadrova. Stvar bi bila vrlo jednostavna kad bi čitava priča mogla završiti samo na jednoj stranci.
Dražen Budiša isprva je rekao da želi postati zamjenik premijera. Kuloarski se kasnije spominjala mogućnost da on bude ministar vanjskih poslova. Kakav je vaš stav prema tome i hoće li odluka možda ovisiti o tome što odluči HSLS?
- Odgovor može ovisiti isključivo o stavu HSLS-a, ali valjda ćemo i ja osobno i moja stranka imati pravo reći slažemo li se s time ili ne. I ja i SDP spremni smo svoje stavove braniti bez potresa, prelaskom u opoziciju.
O toj se temi može razgovarati, ali u isto vrijeme očekujem od ozbiljnih sugovornika da procijene sve posljedice mogućih prijedloga. Može se govoriti o tome da gospodin Budiša postane ministar vanjskih poslova i da ministra Piculu stavim u stranu, a da SDP još jednom bude samozatajan. Ali, moralo bi se govoriti i o posljedicama toga poteza na odnose Hrvatske sa svijetom, s Europom, jer u tim odnosima neka pitanja poput, primjerice, suradnje s Haagom zauzimaju važno mjesto. Napokon, trebalo bi odgovorno razmotriti kako bi se takvo rješenje odrazilo na odnose među institucijama. Zajedno s Vladom, kreator je i suodgovoran za vanjsku politiku predsjednik Republike. Možemo razgovarati o svim prijedlozima, ali ih treba pažljivo razmotriti i uzeti u obzir posljedice.
Pripremila Deana Knežević
