Talijanska vlada odobrila je uvoz 350 tisuća novih radnika izvan Europske unije, čime se broj stranih radnika kojima je Italija ove godine otvorila granice povećao na 520 tisuća. Talijanske tvrtke vape za oko pola milijuna farmera, metalaca, građevinara i drugih industrijskih radnika, koje ne mogu naći u Italiji. Uz otvaranje granica za imigrante izvan EU, Italija je postala i 18. država Europske unije koja je omogućila slobodan protok radne snage i ukinula sva ograničenja za radnike iz novih država članica.
Loši trendovi
Pogođen bijelom kugom i starenjem stanovnišva, zapad Europe uviđa da nema mladosti i da će sve teže podnositi izdatke za sve stariju populaciju. Hrvatska se višegodišnjim demografskim odumiranjem i negativnim prirastom uklapa u loše trendove. Jedina je razlika u tome što još ne trpi ljudske deficite, jer su rat i gospodarska kriza proizveli visoku nezaposlenost, pa ima radne snage i za izvoz.
Od 1991. do 2005. godine u Hrvatskoj je umrlo 105 tisuća ljudi više nego što se rodilo djece.
U prošloj godini demografski minus bio je oko 9300 osoba, a demograf Anđelko Akrap, profesor na Ekonomskom fakultetu, procjenjuje da će do sljedećeg popisa Hrvatska brojiti oko 200 tisuća stanovnika manje u odnosu prema 2001. Projekcije za 2021. godinu spuštaju stanovništvo na samo 3,8 milijuna, a 2031. godine Hrvatska će imati oko 3,6 milijuna stanovnika.
Nešto veće brojeve od spomenutih mogu donijeti samo jači migracijski procesi u koje dr. Akrap sumnja jer smatra da Hrvatska objektivno ne može primiti više od tisuću useljenika godišnje. Za dvadesetak godina Hrvatska će imati od 400 do 600 tisuća stanovnika manje, ali bez obzira na to, broj umirovljenika neće se spuštati ispod milijuna.
Globalni problem
Ni jedna država, ni jedan sustav vis a vis poznatih demografskih kretanja i poznate problematike koja iz toga izvire nije uspjela riješiti problematiku dugoročno, a sva težina problema s vremenom je sve očitija kaže Dubravko Štimac, predsjednik uprave jednog od četiriju obveznih mirovinskih fondova, PBZ CO, i dodaje da je riječ o prirodnim zakonima starenja stanovništva koje uopće nije jednostavno riješiti.
Raznorazne, prečesto nestručne kritizerske priče o kvaliteti postavljenih mirovinskih sustava uopće ne razumiju o koliko se globalnom i teško rješivom problemu radi i u sklopu toga svaka zemlja pokušava taj problem riješiti najbolje što može kaže Štimac i podsjeća da se Hrvatska svojom mirovinskom reformom u tri stupa priklonila općepoznatom modelu Svjetske banke, tzv. čileanskom modelu, i u danim uvjetima pokušava napraviti najbolje što može. Neprekinuta prirodna depopulacija i ubrzano demografsko starenje dva su glavna procesa koja će kreirati kvalitetu života u sljedećim godinama.
Sadašnji dobni sastav stanovništva već će i u srednjoročnom razdoblju biti vrlo kritičan razvojni faktor, a bit će sve kritičniji ne zaustavi li se sve intenzivije prirodno smanjenje stanovništva i uz to daljnje prisutno iseljavanje tvrdi Akrap. Razvijene države manjak radne snage rješavaju selektivnom imigracijskom politikom jer imigrantima mogu ponuditi bolji životni standard i veću nadnicu. Hrvatska svoje demografske manjkove neće moći rješavati masovnim useljavanjem stranaca jer ni integracija imigranata koji traže i posao i stan nije jeftina.
Smanjenje broja i udjela stanovništva u radnoj dobi i rast udjela umirovljeničke populacije imat će nakon 2010. godine velik utjecaj na gospodarski rast, agregatnu potražnju te posebice na štednju i investicije navodi Akrap i dodaje kako sve to traži dugoročne državne mjere kojih zasad nema. Te su politike skupe i država ih još ne stavlja u prvi plan. Političari traže brze uspjehe, a populacijske su politike uvijek dugoročne tvrdi Akrap.
Nova politika
Istina je da su te politike skupe, ali žao mi je što demografi ne spominju da smo u suradnji s vodećim stručnjacima u ove dvije i pol godine donijeli nekoliko važnih mjera komentira potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor, koja najavljuje da će ovoga mjeseca predsjednik Vlade Ivo Sanader i njezino ministarstvo predstaviti novu hrvatsku populacijsku politiku.
