Naša Europska unija je, barem djelomično, u egzistencijalnoj krizi, poručio je predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker jučer u Strasbourgu gdje je pred zastupnicima Europskog parlamenta održao tradicionalni govor o stanju Unije.
– Svjedočio sam desetljećima europske integracije. Imali smo puno snažnih trenutaka. Naravno, i puno teških trenutaka, i razdoblja krize. Ali nikad nisam vidio tako malo zajedničkog prostora između zemalja članica. Tako malo područja gdje se slažu i rade zajedno – rekao je Juncker.
Govoreći o Brexitu, poručio je kako je svima žao što su Britanci na referendumu izglasali da žele izići iz EU.
– Često se pitamo je li ova odluka početak dezintegracije EU. Poštujemo i žalimo zbog britanske odluke, ali sam EU nije zbog nje ugrožen – zaključio je Juncker.
No, predsjednik Komisije koji je prije godinu dana zagovarao obvezne kvote za razmještanje izbjeglica po svim zemljama EU očito sada smatra da nametanje takve solidarnosti može ugroziti Uniju.
– Uvjeren sam da možemo pokazati više solidarnosti, no uviđam da to ne možete nametnuti, nego se samo može činiti iz srca. Pozivam slovačko predsjedništvo da premosti razlike između onih koji ne žele izbjeglice u svom društvu i onih koji su, poput mene, uvjereni da je relokacija izbjeglica sama bit solidarnosti – rekao je Juncker.
Kvote su prije godinu dana izglasane i postale europski zakon, no mnoge države ga ne žele poštovati, Slovačka ga pokušava oboriti na Sudu EU, a Mađarska 2. listopada izlazi na referendum protiv odluke o kvotama. Ovo je prvi put da Juncker priznaje da kvote ne može nametnuti nekome tko ih ne želi prihvatiti.
No, Juncker nije samo očajavao i reterirao, nego i ponudio neke konkretne elemente jačanja EU. Za tzv. Junckerove investicije, Fond za strateška ulaganja, najavio je povećanje novca s 350 milijardi eura na najmanje 500 milijardi eura u ulaganjima do 2020., a predstavio je i ambiciozan Plan za vanjska ulaganja (o čemu danas u kolumni za Večernjak piše Neven Mimica). Najavio je i besplatan bežični internet “u svakom europskom selu i gradu do 2020.”, osnivanje “europskih snaga solidarnosti”, svojevrsne volonterske organizacije EU za mlade, kao i osnivanje Europskog fonda za zajedničku obranu.Neke od tih ideja vjerojatno će biti raspravljane već sutra, na neformalnom summitu 27 lidera (sve članice, osim Velike Britanije) o budućnosti Unije.
– Mnogi građani danas, ne samo u Velikoj Britaniji, smatraju da članstvo u EU stoji na putu stabilnosti i sigurnosti – napisao je predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk u pozivnom pismu na taj summit u Bratislavi.
U raspravi nakon Junckerova govora u EP-u sudjelovala je i Dubravka Šuica (HDZ).
– Zalažem se za zajedničku vanjsku i obrambenu politiku, ali ne možemo probleme rješavati samo u Berlinu ili Parizu već i u Zagrebu – rekla je Šuica i najavila da će “naš kolega Plenković postati novi premijer”, a Hrvatska će “doprinijeti novoj zajedničkoj vanjskoj politici EU”.
>> Juncker tijekom intervjua popio četiri čaše šampanjca pa poručio da nije alkoholičar
Kljuc daljnog prosperiteta lezi u odabiru drzava buduce clanice. U doglednih 15-20g barem ne primit vise nikoga, a onda samo one drzave koji to Kulturno- povijesno i zasluzuju. Vanjsku i obrambenu politiku, poput monetarne, ujedinit. Lokomtive tog svega dakako trebajuu biti Njemacka i Francuska. Zato sto su najjaci i zato sto poticu iz jednog naroda i ujedno sa tim je lako naci sporazum.