Studenti brodskog Učiteljskog fakulteta istražili su sa svojim kolegama s Medicinskog fakulteta u Zagrebu staro nazivlje bolesti te načine liječenja, običaje i legende vezane uz njih. Na ideju ih je potaknula želja za očuvanjem nematerijalne baštine, odnosno slavonskog dijalekta koji su izučavali na prvoj godini studija i za to dobili rektorovu nagradu. Istraživanjem je bilo obuhvaćeno jedanaest slavonskih sela, u kojima su im o tome kazivali stariji mještani koji te nazive još čuvaju u svom pamćenju. – I danas će vam ljudi reći da se liječe rakijom koja je bila poveznica u svim selima. Što god je boljelo, popilo bi se malo rakije ili bi je se namazalo na ruku – kaže apsolvent Učiteljskog studija Antun Javor. Tu je i kupusov list, isto tako i svinjska mast, koja je u kombinaciji s rakijom i kupusovim listom očito bila čudotvorna. I danas te iste bake kažu da se tako liječe. U svom istraživanju studenti su naišli na brojne zanimljivosti. Tako su, primjerice, za zubobolju ljudi koristili rakiju kojom su ispirali usnu šupljinu. Za ospice su vjerovali da su ih donijele vještice koje su tijekom noći na spavanju izgrizle djecu. Za žabe krastače smatralo se da uzrokuju bradavice, a kada bi se pak pojavila bol u trbuhu, bake su obično znale reći da je "želudac pao nisko" ili da je osoba "strunila" pa su palile svijeću i stavljale je na bolno mjesto. Srčani su udar nazivali kap zato što se javljao iznenada i trenutačno.
– Može se steći dojam da vjerovanja o kojima govorimo datiraju iz nekog davnog vremena, ali riječ je o bliskoj prošlosti. Najstarija kazivačica rođena je 1925. – ističe liječnik Ivan Barun. Kao rezultat istraživanja nastala je slikovnica "Slavonska narodna medicina" koja će se uskoro pojaviti u knjižnicama. (vb/VLM)
>> Baka Ljubica ima 97 godina i još uvijek peče rakiju!
