Ako bi bila primljena u Europsku uniju, Ukrajina bi po sadašnjim grubim izračunima imala pravo povući čak 186 milijardi eura iz EU fondova u sedmogodišnjem financijskom okviru, što je barem 13 puta više novca nego što, primjerice, kroz postojeći sedmogodišnji okvir EU stavlja na raspolaganje Hrvatskoj. No, Hrvatska ne bi nužno iz neto primateljice postala neto uplatiteljica u proračun EU čak ni u scenariju proširenja Unije na 9 novih država: Ukrajinu, Moldaviju, Gruziju i svih 6 zemalja zapadnog Balkana.
Proizlazi to iz neslužbene analize, koja je kao interni dokument izrađena u Europskoj komisiji, a procurila je do Financial Timesa. Prema toj analizi, ulazak 9 država u EU – Ukrajine, Moldavije, Gruzije, Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Albanije, Sjeverne Makedonije i Kosova – stvorio bi 256,8 milijardi eura novih troškova u Višegodišnjem financijskom okviru (VFO), kako se naziva sedmogodišnji proračun. To bi uzrokovalo smanjenje poljoprivrednih poticaja za otprilike 20 posto.
"Sve države članice morale bi plaćati više i primati manje iz proračuna EU. Mnoge države članice koje su sada neto primateljice postale bi neto uplatiteljice", citira FT iz neslužbene Komisijine analize. Češka, Slovenija, Estonija, Litva, Cipar i Malta izgubili bi pristup novcu iz kohezijskih fondova jer bi samo na Ukrajinu otišla 61 milijarda eura kohezijskog novca (u 7 godina).
POVEZANI ČLANCI:
No, to je prva i vrlo neslužbena analiza koja polazi od pretpostavke što bi bilo da se EU proširi do krajnjih granica (bez Turske) i da sve oko proračuna Unije ostane isto kao i sada. Osim što je takvo proširenje vrlo dalek cilj, vjerojatno bi se i postojeća pravila mijenjala uvođenjem posebnih uvjeta, prijelaznih razdoblja i raznih drugih stvari koje bi proizlazile iz potrebe političkog kompromisa pri donošenju tako dalekosežne odluke.
Šefovi država i vlada 27 zemalja EU okupljaju se u petak na neformalnom Europskom vijeću u španjolskoj Granadi, gdje će razgovarati i o pripremama za prosinačke zaključke EV-a o proširenju, ali i o migrantskom pritisku. U Granadi se održava i summit Europske političke zajednice, na kojem se očekuju i predstavnici zemalja kandidatkinja za EU. Među njima i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, koji se brani od prijetnje sankcijama zbog zamalo izazvanog novog rata na Kosovu.
O temi europske migrantske politike Vijeće EU u srijedu je na razini 27 veleposlanika usvojilo važnu odluku koju ministri unutarnjih poslova prošlog tjedna nisu uspjeli izglasati, ali su pripremili teren za dogovor. Usvojen je, naime, pregovarački mandat za novi propis o kriznim situacijama, što je bio preduvjet za početak konačnog trijaloga u kojem se dogovara usvajanje cijelog Pakta o migracijama i azilu, prijedloga reforme migrantske politike koji stoji od 2020. godine.
>> VIDEO Rusija uništava ukrajinska skladišta streljiva dok Ukrajina napada proizvodnu liniju ruskih projektila
