Iako su nedavna istraživanja pokazala kako će svaki drugi Hrvat štedjeti na namirnicama za uskrsni stol, na koje će se u prosjeku potrošiti između 200 i 500 kuna, teško će se odreći tradicionalne kuhane šunke, jaja ili mladog luka. Proizvođači jaja, naime, i ovoga preduskrsnog tjedna bilježe čak 40 do 45 posto veću potražnju, tako da će se u povodu Uskrsa obojiti, skuhati ili pak ispeći u kolačima oko 7 milijuna jaja više nego što je to uobičajena tjedna potrošnja od 15-ak milijuna.
Jaja domaćih kokoši
Jakov Ćorić, predsjednik uprave Gale, koja je s godišnjom proizvodnjom od 50-ak milijuna jaja jedan od naših većih proizvođača, kaže, međutim, kako te brojke i nisu toliko impozantne zna li se da sa 2,2 milijuna nesilica registriranih proizvođača svaki Hrvat praktično ima pola, a 50 milijuna Talijana čitavu kokoš nesilicu za sebe, s obzirom na tamošnju puno veću potrošnju. No, sa 170 do 180 jaja po stanovniku godišnje Hrvatska se barem može pohvaliti da su konzumna jaja jedan od rijetkih proizvoda koji ne moramo uvoziti, proizvodimo ih dostatno za domaće potrebe. Od procijenjenih 1500 tona šunke, rolanih plećki i slično, na koje ćemo za uskrsne blagdane potrošiti više od 52 milijuna kuna, u Konzumu će se ovoga tjedna prodati oko 400 tona, a i gotovo trećina janjetine od 500 tona, koliko procjenjuju u gospodarsko-interesnom udruženju Croatiastočar. Branko Bobetić, direktor Croatiastočara, kaže da je primjetno da su, unatoč akcijama, šunke za 5 do 7 posto skuplje nego lani, a iako godišnje zbog nedostatne proizvodnje uvezemo oko 600.000 odojaka, u uskrsnom je programu 98 posto domaće proizvodnje.
Triput više odojaka
Potražnja za odojcima u ovom će se tjednu utrostručiti s prosječnih 90 tona tjedno na 270 tona, jednako kao i za teletinom koje će Hrvati, bez obzira na višu cijenu, potrošiti oko 550 tona. Junadi je čak 1000 grla zaklano više pred Uskrs nego inače, što će značiti povećanu prodaju za 600 tona. Sa svim tim brojkama te s nešto peradi, Bobetić kaže kako to znači blagdansku potrošnju od oko 3000 tona mesa u vrijednosti većoj od 160 milijuna kuna. A bakalara koji je od hrane siromaha dogurao do glavne blagdanske delikatese na jučerašnji smo Veliki petak, procjenjuje se, pojeli oko 120 tona.
Nekoga možda čudi što ovaj narod još uvjek jede, jer možda smo nekad živjeli od zraka.