Bez štednje na oružju

Za vojsku najviše daju Amerikanci i Saudijci – čak pet puta više od Rusa

Donald Trump i F-35
Foto: Reuters/PIXSELL
1/4
01.05.2019.
u 13:03

Kina je izbila na drugo mjesto po potrošnji jer Peking već godinama gradi svoj položaj vojne globalne velesile.

Tijekom 2018. godine ukupna potrošnja za naoružanje i obranu podigla se na čak 1822 milijarde dolara, što znači da se u svijetu za ovu svrhu troši više novaca nego ikada prije. Iznos koji je potrošen na naoružanje prošle godine veći je za 2,6 posto u odnosu na 2017., a najvećih pet potrošača su SAD, Kina, Saudijska Arabija i Francuska.

Kupuju da se omile Trumpu

Rezultati su to posljednje analize Stockholmskog instituta za mirovne studije, poznatijeg kao SIPRI, koji još od 1988. prati stanje vojne potrošnje diljem svijeta. Trošak za naoružanje tako je sada čak 76 posto veći nego što je bio 1998., u vrijeme kad je hladni rat smatran prošlošću. Na žalost, situacija na geopolitičkoj areni potpuno se promijenila, pa su izdvajanja za obranu danas veća nego u vrijeme kubanske krize ili u vrijeme dok je u Bijeloj kući sjedio Ronald Reagan. U prosjeku, na vojnu potrošnju odlazi 2,6 posto globalnog BDP-a, odnosno po svakom stanovniku planeta utrošeno je 239 američkih dolara.

Apsolutni rekorder po vojnoj potrošnji je SAD, koji je 2018. godine u naoružanje i vojnu silu utrošio 649 milijardi dolara, što je gotovo jednako iznosu koji je potrošilo sljedećih osam velikih vojnih sila zajedno. Ovaj veliki proračun za naoružanje odraz je novog programa za kupnju oružja koji je 2017. godine donijela Trumpova administracija. Sljedeći veliki “igrač” na ljestvici je Kina, koja je 2018. potrošila 250 milijardi dolara na naoružanje. Rezultat je to procesa izgradnje kineske vojne sile koja otprije nekoliko godina prolazi veliku transformaciju. Peking naime ima u planu veliki “iskorak na more”, odnosno transformaciju iz zatvorene zemlje s ograničenom mornaricom, u globalnu vojnu velesilu koja se za primat na području južnokineskog mora i južne Azije bori sa SAD-om.

Na trećem mjestu po potrošnji je Saudijska Arabija, i to vjerojatno ne zato što joj tolika količina oružja doista treba, već zato što kupnjom američke vojne opreme gaji dobre odnose s Trumpom i njegovom administracijom. Tijekom 2018. Trump je potvrdio kako je s Riyadom sklopio vojne ugovore u vrijednosti oko 120 milijardi dolara pa ne čudi da je ubojstvo novinara Kashoggija u saudijskom konzulatu ili odrubljivanje glave političkim protivnicima saudijskog princa u očima Washingtona marginalna stvar. Uostalom, Saudijska Arabija vodi rat u Jemenu, ali joj naoružanje baš i ne pomaže jer ovu zemlju, na koju je Riyad izveo agresiju, ne može držati pod kontrolom. Četvrta je po potrošnji Indija, što ne čudi imajući na umu njene odnose s Pakistanom, dok je peta Francuska.

Štedljiva Njemačka

Iako Zapad uvelike optužuje Rusiju za agresivnu politiku i ekspanzionizam, vojna potrošnja Moskve sa 61,4 milijarde dolara je tek na šestom mjestu. I u padu je već dvije godine zaredom.

Za usporedbu – Amerikanci po stanovniku na oružje potroše 1984 dolara godišnje, a Saudijci su rekorderi s 2048 dolara po stanovniku. To je pet puta više nego što po stanovniku potroši Rusija (418 dolara).

No zato je vojna potrošnja država na istoku Europe koje se osjećaju ugroženima od Moskve, odnosno vojna potrošnja Bugarske, Letonije, Litve i Rumunjske u porastu od 18 do 24 posto u odnosu na 2017. godinu.

Među velikim vojnim silama najveći rast potrošnje imala je Turska, koja je s 19 milijardi dolara utrošila 24 posto više sredstava na obranu i naoružavanje u odnosu na 2017. Gledajući europske sile za naoružanje najmanje daju Nijemci - samo 1,2 posto BDP-a, odnosno 596 dolara po stanovniku.

Video - Oružje koje je imalo ključnu ulogu u oslobađanju Hrvatske

Komentara 44

Avatar lvan12
lvan12
14:09 01.05.2019.

Mjereno u internacionalnim dolarima (Geary–Khamis) koji uzimaju u obzir PPP (paritet kupovne moći), jer naravno da ne košta izrada nečega u kini/indiji jednako kao i u SAD-u.... tada dobivamo ovakvu listu mjerenu u milijardama internacijonalnih dolara: SAD - 649 || Kina - 516,3 | Indija - 257,1 | S.A. - 160,4 | Rusija - 158,7 | Francuska - 68,1 | J.Koreja - 56,9 | Njemačka - 53,9 | V.Britanija - 53,7 | Japan - 52,44 |. To otprilike i je u skladu sa veličinom vojski pojedinih zemalja uz iznimku S.A. zbog rata u Jemenu i toga što svu opremu kupuju po nabildanim cijenama.

Avatar JEDNONOGIBRAVAR
JEDNONOGIBRAVAR
13:37 01.05.2019.

Tako su govorili da ja dajem 10 % za vojsku ,a ostalo za narod, a bilo je obratno. Tko će znati koliko tko daje?

ST
stefj
13:31 01.05.2019.

Ah, Stocholmski institut, još jedan koji svijet mjeri prema Šveđanima, poput onog istraživanja tko je koliko tradicionalan... Amerikancima je proizvodnja oružja jedna od glavnih gospodarskih grana i bitan izvozni proizvod, a veliki dio tog novca ide u istraživanja, čak i ona fundamentalna... Što se tiče vojske, Amerikanci imaju najviše nosača aviona, duplo više nego sve ostale zemlje zajedno. Ta jaka mobilna vojska je i dio Američke političke doktrine kojime Amerika širi i održava "utjecaj" u svijetu... Danas je izdvajanje za vojsku veće jer je tehnologija sve naprednija i potrebno je sve više stručnih i obučenih ljudi da upravljaju njome. Vojske u pravilu broje manje ljudi, ali zahtijevaju novu i skupu tehnologiju.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije