Iako se u alpskom području snježni kijamet i dalje nastavlja, jučer, na sreću, odande nisu pristizale vijesti o novim ljudskim žrtvama. No dok su prekjučer stizale vijesti iz Austrije i Njemačke o poginulima i zatrpanima, mećavama, lavinama, odsječenosti od svijeta, urušenim krovovima, srušenim stablima i vodovima električne energije, evakuacijama, proglašavanjima izvanrednih stanja, zabranama prometa..., nametnulo se pitanje – zašto je taj zastrašujući i u nekim slučajevima pogubni zimski kijamet iz bližeg okruženja zaobišao naše krajeve.
Utjecaj fronti
Nametnulo se i pitanje je li to samo privremeno ili će i nas u danima koji dolaze dotaknuti neka snažna snježna oluja. Tim više što se jučer skoro cijela Dalmatinska zagora probudila pod snijegom, kojeg je ponegdje bilo i 40 centimetara. Zbog toga jučer u osnovnim i srednjim školama Cetinske i Imotske krajine nije bilo nastave. Nešto snijega bilo je zatim čak i na Braču te Hvaru. A zabijelilo se i u BiH. Najteže je bilo oko Mostara gdje je preksinoć počeo padati gust snijeg pa je, javlja Hina, došlo i do prometnog kolapsa.
VIDEO Vidio je da nešto viri iz snijega pa zaustavio vlak i krenuo u spašavanje
– Više je razloga zašto je naše krajeve zaobišao ovaj snježni kijamet. Posljednjih dana imali smo prilično zanimljivu sinoptičku situaciju nad Europom. Jedna se ciklona, ona sa sjevera, približavala našem dijelu kontinenta, dok se u isto vrijeme formirala druga u Sredozemlju. Uslijed kompleksnog strujanja koje je zbog toga nastalo u atmosferi, Hrvatska se našla u svojevrsnoj “oborinskoj rupi”, odnosno području koje je dobilo vrlo malo oborina. Jedan od razloga zbog čega je do toga došlo jest i manjak vlage na našem području. Drugi je razlog što nije bilo dovoljno mehanizama koji bi prisilili zrak na dizanje, što je inače pogodan način nastanka oborina, dok je treći razlog to što smo se nakratko našli u takozvanom toplom sektoru ciklone.
Zbog ovog posljednjeg razloga u utorak su padali samo mokar snijeg, susnježica i kiša. A preko Alpa je u posljednjih deset dana prošlo nekoliko fronta. One su, kao velika prirodna prepreka, prisilile zrak na dizanje, što je tom području donijelo tako veliku količinu snijega.
Naime, dizanjem se zrak hladi, dolazi do zasićenja vodenom parom, stvaranja oblaka, a onda i oborina. Svemu je pomoglo i to što je temperatura u danima koji su prethodili tim frontama i ciklonama bila dovoljno niska da pri dolasku ciklone nastane snijeg – vrlo je precizno, detaljno i slikovito objasnio meteorolog RTL-a Nikola Vikić-Topić. Na istom su tragu bili i meteorolozi iz DHMZ-a koji su pojasnili:
– Dok se zapadnom Europom prostire polje visokog tlaka zraka koje dijelom dopire i do naših krajeva, na istoku i jugoistoku kontinenta nalazi se ciklona. Na rubu anticiklone do dijelova srednje Europe već neko vrijeme u naletima stiže zrak s Atlantika koji je bogat vlagom te se većim dijelom upravo u Alpama zadržavao i realizirao u obliku snježnih oborina. Budući da slična vremenska situacija perzistira danima, snježne oborine pogađaju iste lokalitete. Također s ciklonom na istoku kontinenta hladan zrak dopire i do Balkanskog poluotoka te je snijeg zabilježen u Grčkoj. Taj isti hladan zrak stiže već danima i u Hrvatsku pa je osobito na Jadranu u prvom dijelu mjeseca bilo hladnije od uobičajenog, a vrlo hladno bilo je pretprošle noći i na istoku unutrašnjosti gdje je izmjereno čak –11 Celzijevih stupnjeva. Na snazi je i opasnost od hladnog vala za dio obalnog područja, a tanji snježni pokrivač moguć je u unutrašnjosti Dalmacije te uz obalu i na otocima. Dakle, iako su nas zaobišle obilne oborine, hladnoća ipak nije.
Od nedjelje zatopljenje
I dok iz DHMZ-a kažu da nas idući tjedan očekuje manje hladno vrijeme, Vikić-Topić domeće da ovog tjedna neće biti obilnijeg snijega. Tek bi ga sutra moglo malo pasti u unutrašnjosti, no slabo će se primati. – Za vikend će biti nešto stabilnije, pa je i manja mogućnost za tek slabe oborine. A od nedjelje će i osjetno zatopliti. Čini se da će u drugoj polovici siječnja biti toplije tako da ćemo za veće količine snijega vjerojatno morati pričekati do veljače. U Hrvatskoj su se snježni rekordi uglavnom rušili baš u veljači i ožujku. A hoće li ove godine biti velikih količina snijega ili ne, gotovo je nemoguće reći. Naime, unatoč sve boljim dugoročnim prognozama, još je znatno teže prognozirati količinu i vrstu oborine nego temperaturu za idući mjesec ili sezonu – kaže Vikić-Topić
Hej Božena, umjesto tog kijameta tur. kıyamet mogla si napisati : nevrijeme ili vremenska nepogoda. Kako ti govoriš u svojoj obitelji to neka tamo i ostane a kao novinar u Hrvatskoj piši na Hrvatskom jeziku