RAZLIČITE VARIJANTE

Zašto je zatvaranje negdje vrlo uspješno, a negdje manje ili uopće nije

Koronavirus u Francuskoj
Foto: REUTERS
1/5
11.12.2020.
u 08:14

Dr. Mihaela Skobe: Virus se najviše širi u obiteljima, ako se razboli jedan član, vrlo je vjerojatno da će svi biti pozitivni

Djeluje li zatvaranje ili ne, je li dovoljno strogo ili ne, jesu li ekonomske posljedice veće nego zdravstveni dobici. To su neka od pitanja koja se pojavljuju kada se najavi tzv. lockdown ili se objave brojevi zaraženih i preminulih koji ukazuju na ovaj ili onaj scenarij.

Kratkoročan potez

Njemačka kancelarka Angela Merkel uputila je apel Nijemcima da smanje kontakte i što više ostaju kod kuće nakon novog rekorda u broju preminulih. Prije pet tjedana Merkel nije uspjela nagovoriti 16 njemačkih saveznih pokrajina na strože mjere pa su trgovine i škole ostale otvorene. S druge strane, drugo je zatvaranje, čini se, uspješno u nekim drugim zemljama, poput Češke ili Francuske.

VIDEO: Mjere za trgovačke centre i trgovine koje vrijede do 10. siječnja

Tako smo i dvoje naših znanstvenika pitali zašto su takve mjere negdje vrlo uspješne, a negdje manje ili uopće nisu. Dr. Mihaela Skobe znanstvenica je koja radi u newyorškom bolničkom sustavu Mount Sinai pa smo je zamolili da iznese svoje viđenje o New Yorku i Zagrebu u uvjetima pandemije.

– Osobna je odgovornost glavni čimbenik u primjeni takvih mjera, a na ponašanje pojedinaca teško je utjecati. Ako se ono ne prilagodi, onda je teško imati potpuni uspjeh. Virus se najviše širi u obiteljima, ako se razboli jedan član obitelji, vrlo je vjerojatno da će svi biti pozitivni. Diskusija o uvođenju potpunog “lockdowna” za mene nema previše smisla jer to dugoročno nije izvedivo. A nemamo uvjeta da su svi u svojoj sobi sa kupaonom, takve mogućnosti izolacije većina nema. Ključno je ponašanje pojedinaca. Ako ne utječete na ljude, ne možete doprijeti do njih, možete zatvoriti sve, ali neće biti željenog učinka. Ljudi će se nažalost opet družiti kod kuće i to je jedan od problema. Društvo i bez lockdowna može dosta dobro funkcionirati ukoliko se naše ponašanje prilagodi situaciji. Primjerice, u znanstvenim institucijama u New Yorku, gdje su ljudi educirani, radi se na 100 posto kapaciteta i značajne transmisije nema jer se provode redovita testiranja i ljudi se moraju držati striktnih pravila ponašanja. Gdje pravila ponašanja nisu sasvim jasna, konzistentna ili nisu obvezna, ponašanje pojedinaca ondje postaje problem za cijelu zajednicu. To se nije riješilo ni u Americi, tamo se čak proglašavaju autonomne zone gdje se proglašava nepoštivanje mjera. Potpunim i kontroliranim “lockdownom” smanjit ćete transmisiju, i to je dobar kratkoročan potez. U Francuskoj na primjer brojevi sada znatno padaju i ondje su sada u poziciji da situaciju drže pod kontrolom, uz jasna pravila ponašanja i preventivni nadzor asimptomatičnih. Stvar je ponajprije u ponašanju svakog od nas, znači pravilno nošenje maski, higijene i maksimalno smanjivanje kontakata. Da se svi pridržavamo, mislim da bi mogli dosta dobro funkcionirati – kaže dr. Skobe.

Mjere da, ali uz potpore

Naš virusni imunolog dr. sc. Luka Čičin-Šain istaknuo je zanimljivu skraćenicu koja karakterizira sadašnju situaciju – LINO (Lockdown in Name Only) odnosno “Ovo je lockdown samo po imenu”, ne i pravo zatvaranje.

– Ove mjere nisu dovoljne da bi se zvale zatvaranjem, trebalo bi ih postrožiti, a to u nekim njemačkim saveznim pokrajinama, poput Bavarske i Saske, već i najavljuju. Sada u ovom “lockdownu” škole i vrtići rade, ljudi svaki dan odlaze na posao, trgovine su otvorene... Postoje tek neka ograničenja poput broja osoba u nekom zatvorenom prostoru ili zabrana rada nekih, ali ne svih uslužnih djelatnosti. Nije mi poznato da postoje zemlje koje su krenule u decidirani “lockdown” a da on potom ne funkcionira. Dakako, sve ovisi o tome koliko su mjere, potreba za njima i njihova prolazna narav jasno objašnjene stanovništvu, kao i mjere da se ljudima pomogne da prebrode krizno razdoblje. No, to ne može biti izgovor za izbjegavanje uvođenja mjera, za to država i služi, ne može se njihov izostanak opravdavati nedovoljnom razinom osobne odgovornosti.  Andrej Plenković, doduše, tu jest u pravu kada kaže da savjeti znanstvenika nisu obvezujući jer odgovornost uvođenja i provođenja mjera u jednoj liberalnoj demokraciji mora biti isključivo na vladi koja je dobila mandat od birača i koja im onda i odgovara za svoje odluke. Stroži “lockdown” će sasvim sigurno brzo i decidirano smanjiti broj zaraženih, no izazvat će nezadovoljstvo prije svega zbog financijske situacije, pa onda te mjere moraju sadržavati i potporu za osobe i poduzeća koja zbog zatvaranja ne mogu zarađivati. Politika mora djelovati odlučno, kao što je to već jednom učinila na proljeće, Andrej Plenković je u poziciji da izvuče našu zemlju i iz ove krize – rekao je dr. Čičin-Šain.

Komentara 1

LL
lijepa_li si
09:09 11.12.2020.

..ako ne pobijediš izgubit ćeš. sve u stilu grunfa, a znanstveno.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije