Ilir Čapuni

Zastupnik u Skupštini Crne Gore za Večernji: Zašto sam glasao protiv Rezolucije o Jasenovcu?

Ilir Čapuni, zastupnik u Skupštini Crne Gore
Foto: Privatni album
1/2
02.07.2024.
u 20:56

Ovog 28. srpnja u Skupštini Crne Gore izglasana je Rezolucija o genocidu u logorima Jasenovac, Dachau i Mauthausen. Glasao sam "protiv" iz više razloga, piše za Večernji list Ilir Čapuni, zastupnik u Skupštini Crne Gore

Bio je 6. srpnja 1991. godine. U improviziranom centru u Sutormanu JNA je mobilizirala rezerviste koji su trebali biti poslani na ratište. U posebnom odjeljku bila je grupa Albanaca iz Ulcinja koji su odbijali pridružiti se ratnom piru, a prema svjedočenjima, bili su opremljeni puškama bez municije.

Uz podršku albanskih izaslanika u Skupštini Crne Gore, svojih roditelja i nekolicine crnogorskih rezervista, održano je više skupova na kojima je jasno priopćeno da oni odbijaju plan i naredbu da se priključe vojnim formacijama koje će, kako se kasnije ispostavilo, ostaviti za sobom tragove nasilja u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Tadašnji predsjednik Crne Gore taj je postupak nazvao dezerterstvom i zatražio je kazneni progon za njih.

Ovog 28. srpnja u Skupštini Crne Gore izglasana je Rezolucija o genocidu u logorima Jasenovac, Dachau i Mauthausen. Glasao sam "protiv" iz više razloga. To što Ulcinj i Albanci u Crnoj Gori imaju tradicionalno dobre povijesne veze s Hrvatskom i njenim primorskim gradovima razlog je što su, nakon završetka opsade Dubrovnika, Ulcinjani preko svojih prijatelja ponudili da ljudi dobre volje iz Ulcinja sudjeluju u čišćenju i restauraciji Dubrovnika.

Slično tome, nekoliko dana nakon potresa u Petrinji, tj. 14. siječnja 2021. godine, u znak solidarnosti i brige, pozvali smo veleposlanika Republike Hrvatske u Crnoj Gori da otkrije Spomenik stradalim građanima Ulcinja tijekom potresa 1979. godine koji je pogodio primorje Crne Gore 15. travnja 1979. godine. Sve to je na razini povijesne simbolike. Usvojena rezolucija ima ozbiljne posljedice koje nisu samo simbolične. Zašto?

VEZANI ČLANCI:

Hrvatska je priznala zločine u Jasenovcu. Hrvatsko društvo, po službenoj dužnosti, brine da se žrtvama barem s memorijalnim kompleksom i redovitim posjetama dužnosnika oda počast ubijenima, dok građanima pruža stalnu lekciju i podsjetnik na tu ružnu epizodu u povijesti Hrvatske. Isti pristup vrijedi i za Austriju i Njemačku.

Dalje, izglasanom rezolucijom ne regulira se nijedan problem građana Crne Gore, a pogotovo ne Albanaca u Crnoj Gori. Recimo,  baš u travnju 1945. godine, tijekom demontaže kampa Jasenovac i skrivanja tragova zločina u njemu, u našem Baru dogodio se masakr barem 1000 albanskih regruta s Kosova. O tome se šutjelo i šuti se i dalje.    

VEZANI ČLANCI:

Konačno, efekti samog sadržaja deklaratorne prirode rezolucije i pitanje zašto se trebala rezolucija usvojiti baš u ovom trenutku, imaju manje značaja od konkretnih posljedica na europskom putu Crne Gore. Naime, želeći da se rezolucijom susjedu "očita lekcija" o zločinima koji su se dogodili prije gotovo 80 godina i koje ona ne poriče, zbog novonastalih okolnosti na međunarodnom planu, morat ćemo prvo sami pročitati nedjela autora iz Crne Gore počinjenih u Hrvatskoj tijekom '90-ih i dobro utvrditi to gradivo, a zatim i dokazati kako primjenjujemo zakonska rješenja, tzv. IBAR zakone koje smo donijeli prije deset dana.

FOTO Oštećeni krovovi, razbijeni automobili: Snimke iz zraka otkrivaju razmjere katastrofe u Bošnjacima

Ilir Čapuni, zastupnik u Skupštini Crne Gore
1/21

Komentara 24

HC
HR.CRO
23:57 02.07.2024.

Što se tiće tvrdnje o navodnom "genocidu nad pravoslavcima", dovoljno je usporediti popise stanovništva jugoslavije 1931-e i 1948-e, 1931-e 6.578.501 pravoslavaca, a 1948-e 8.068.343 pravoslavca, dakle povećanje oko 1.5 milijuna.

Avatar El Indio
El Indio
23:34 02.07.2024.

CG je 91. imala logor za Hrvate. Morinj

KI
Kontra indoktriniran
21:10 02.07.2024.

Način na koji hrvatski mediji zahvaljuju EU (osobno gospodinu sa roštilja) na "zaštiti" govori da je nekome u Hrvatskoj stalo da se ovo pitanje internacionalizira i na to žele pripremiti svoje građane.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije