Životinjski i biljni svijet mogao bi do kraja ovog desetljeća doživjeti drastičan pad od čak 67% u odnosu na brojnost prije pola stoljeća, što je posljedica ljudskih aktivnosti na Zemlji, upozorila je Svjetska organizacija za zaštitu prirode (WWF).
Godina 2020. obećava
U Izvještaju o stanju planeta 2016. napominje se kako je djelovanje ljudi poražavajuće za planet, pogotovo kad su hrana i gorivo u pitanju, te su promjene u energetskom sustavu i proizvodnji hrane jedina šansa za njegov oporavak.
Globalne populacije riba, ptica, sisavaca, vodozemaca i gmazova pale su već za 58% između 1970. i 2012., od kada datiraju posljednji dostupni podaci, što dovodi Zemlju u opasnost mogućeg dvotrećinskog pada biološke raznolikosti u razmaku od pola stoljeća, zaključno s 2020.
Ipak, 2020. je godina koja puno toga obećava, ističu, jer tada na snagu stupaju obveze preuzete u okviru Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama, kao i prve mjere zaštite okoliša u okviru novog globalnog Plana održivog razvoja. Ako ih se provede tim bi se mjerama i postizanjem međunarodnih ciljeva biološke raznolikosti do 2020. ipak pridonijelo nekim reformama unutar svjetskih sustava za proizvodnju hrane i energije kako na budućnost zaštite divljih vrsta diljem svijeta ne bismo gledali tako crno.
– Tijekom našeg životnog vijeka vrste nestaju dosad neviđenom brzinom – izjavio je generalni direktor WWF Internationala Marco Lambertini.
Nestanak vrsta znači i propast ekosustava, koji sa sobom odnosi i čisti zrak, vodu, hranu i klimatske uvjete koje pruža čovjeku.
Izvještaj ukazuje na to da proizvodnja hrane potrebna za ispunjavanje potreba rastuće populacije ljudi vodi prema uništenju staništa i divljih vrsta. Trenutačno poljoprivreda zauzima oko jedne trećine ukupne površine Zemlje i odgovorna je za gotovo 70 posto potrošnje vode. Izvještaj uključuje i istraživanje organizacije Global Footprint Network kojim se pokazuje da čovječanstvo trenutačno troši resurse 1,6 planeta, kako bi osiguralo robu i usluge kojima se služimo svake godine.
Održivi modeli
“Budući da trošimo resurse koje nemamo, došli smo do kritičnog trenutka kada možemo iskoristiti postojeća rješenja. Sustave prehrane, energije i financija potrebno je usmjerili prema održivim modelima”, izjavila je voditeljica odjela za politike i zagovaranje u WWF Adria Andrea Štefan na predstavljanju Izvještaja u Zagrebu.
>> Velika panda više nije ugrožena vrsta!
>> Najviši svjetski sisavci nisu jedna, nego četiri vrste
samo dobar potres moze zgadiju od ljudi unistiti. najvece zlo sto je na planetu. pogledajte samo svoje susjede,ne morate gledati dalje.